DIZAJN I IZRADA POGONSKOG MODULA ZA PODVODNO AUTONOMNO VOZILO

APRIL 2021 SREDNJA ŠOLA ZA TRŽENJE IN DIZAJN
COREL DRAW UVOD PROGRAMI ZA TEHNIČKO CRTANJE I DIZAJN
DIZAJN HODNOTOVÉHO TOKU 25 2 DIZAJN HODNOTOVÉHO TOKU 21

DIZAJN I IZRADA POGONSKOG MODULA ZA PODVODNO AUTONOMNO VOZILO
LETNJA ŠKOLA GRAFIČKOG DIZAJNA I FOTOGRAFIJE KOJU ORGANIZUJE UDRUŽENJE
MR ALEKANDRA MITROVIĆ GRAFIČKI DIZAJNER SAMOSTALNI UMETNIK (OD 2002)

Development Case

Dizajn i izrada pogonskog modula za podvodno autonomno vozilo	Verzija: <1.0>
Tehnička dokumentacija	Datum: <24/1/2020>

Dizajn i izrada pogonskog modula za podvodno autonomno vozilo

Tehnička dokumentacija

Studentski tim: Patrlj Leo

Vuić Adam

Nastavnik: prof. Dr. Sc. Nikola Mišković

Sadržaj

1. Opis izrade dizajna pogonskog modula 3

2. Tehničke značajke 4

3. Zaključak 10

1.Opis izrade dizajna pogonskog modula

Cilj projekta bio je dizajnirati i izraditi pogonski modul za autonomno upravljanje podvodnim vozilom. Alat kojim smo se koristili za izradu sheme i layouta PCB (Printed Circuit Board) pločice je KiCad. Budući da se modul fiksira na bateriju pa zatim ugrađuje u cilindrični okvir pogonske ekstenzije vozila, morali smo paziti da pločica bude određenog oblika, što će biti prikazano u nastavku. Izrada projekta krenula je precrtavanjem skice modula za automonmo upravljanje. Tijekom izrade sheme modula ključno je da se komponente modula točno spoje s drugim komponentama. Važno je napomenuti da smo u shemi nastojali odvojiti energetski dio od signalnog dijela modula, budući da je značajna razlika u naponima napajanja komponenata energetskog i signalnog dijela. Sheme komponenata modula mogu se naći u standardnim knjižnicama programa KiCad ili ih je potrebno dohvatiti s određenih stranica koje upravo služe za dijeljenje shema komponenata. Ključno je da u shema komponente ima iste karakteristike i kasnije isti footprint kao i stvarna komponenta koja će biti dodana na PCB. Nakon spajanja sheme modula potrebno je svakoj komponenti dodijeliti njen footprint. Footprint je informacija o fizičkim veličinama komponente i položaju njenih pinova kojima se komponenta spaja na PCB. Nakon pridjeljivanja footprinta svakoj od komponenata sljedeći korak je izrada layouta PCB-a. Pokretanjem editora layouta PCB-a KiCad nam sve komponente baci na radnu površinu. Radnu površinu je najprije potrebno izrezati u željenom obliku PCB-a pa zatim ponovo smisleno poslagati komponente modula unutar tog okvira. Za razliku od sheme u layoutu, gdje je samo važno točno povezati komponente, potrebno je smislenim redom poslagati komponente na PCB. Prvo se dodaju velike komponente koje zauzimaju većinu prostora na PCB-u. Komponente na koje će se kasnije spajati žice potrebno je pozicionirati blizu rubova. Indikacijske komponente kao što su LED-ice potrebno je staviti na vidljivo mjesto, po mogućnosti također blizu rubova. Kasnije se dodaju manje komponente. Komponente je moguće dodati na obije strane pločice. Nakon postavljanja svih komponenata potrebno ih je povezati bakrenim linijama. Kod povezivanja važno je da se prvo spoje komponente koje vuku veću struju kako bi te veze bile što kraće. Kompnente koje vuku veće struje vežu se debljim linijama. Nakon spajanja takvih komponenata spajaju se ostale signalne komponente. Kod pozicioniranja komponenata na pločici morali smo paziti da ne budu blizu rupa kroz koje prolaze fiksacijske šipke na koje se stavljaju matice. Na kraju dizajniranja layouta pločicu je potrebno „zaliti“ bakrom, pa će tako nakon tog procesa pločica biti pokrivena s bakrom, što će predstavljati uzemljenje. Linije koje spajaju komponente biti će odvojene kanalićima koji su urezani u pločicu od ostatka bakrenog pokrova pa će ih se tako odvojiti od uzemljenja. Taj postupak smo ponovili i za donju stranu pločice. Tim postupkom završava dizajniranje pločice. Nakon dizajniranja pločica se šalje na izradu.

2.Tehničke značajke