6 HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA NA TEMELJU ČLANKA 25 ZAKONA

3 MIR4607 OBRAZAC 16 REPUBLIKA HRVATSKA VISOKI
3 Poslovni Broj Usii311194 p Republika Hrvatska
3 POSLOVNI BROJ USŽ16192 P REPUBLIKA HRVATSKA

3 POSLOVNI BROJ USŽ3021193 P REPUBLIKA HRVATSKA
4 OBRAZAC 6 REPUBLIKA HRVATSKA VISOKI TRGOVAČKI
4 POSLOVNI BROJ USII104144 P REPUBLIKA HRVATSKA

HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA

HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA

Na temelju članka 25. Zakona o psihološkoj djelatnosti («Narodne novine» br. 47/03.) i članka 8. i 17. Statuta Hrvatske psihološke komore Upravni odbor je na 31. sjednici od 19. svibnja 2005.godine donio

PRAVILNIK

o psihodijagnostičkim sredstvima

Članak 1.

Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima (u nastavku teksta: Pravilnik) utvrđuju se:

kategorije psihodijagnostičkih sredstava, osnivanje, sastav i djelokrug rada Povjerenstvo za psihodijagnostička sredstva, postupak uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, uvjeti pohrane i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.

Standardi psihologijskog testiranja prilog su ovog Pravilnika.

Članak 2.

Upravni odbor Hrvatske psihološke komore (u nastavku teksta: Komora) kategorizira sva psihodijagnostička sredstva i navodi kome su namijenjena.

Psihodijagnostička sredstva kategoriziraju se prema područjima i ciljevima koji se žele postići njihovom primjenom te stručnoj osposobljenosti potrebnoj za pravilnu primjenu pojedinog psihodijagnostičkog sredstva.

U obavijestima izdavača, distributera, zastupnika i autora pojedino psihodijagnostičko sredstvo treba biti označeno s «0», «A»,»B» ili «C».

Članak 3.

U «0» kategoriju uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su namijenjena za mjerenje psihičkih osobina u istraživačkim projektima, pokusima, vježbama i slično, no njihova primjena i interpretacija ne zahtijeva specifična psihološka znanja.

Psihodijagnostička sredstva iz ove kategorije uz psihologe mogu primjenjivati i drugi stručnjaci u postupcima prikupljanja statističkih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja ili stručnog opažanja te za njihovu uporabu nije potrebno posebno dopuštenje Komore.

Ovi instrumenti ne služe za individualne dijagnostičke ili prognostičke svrhe.

Članak 4.

Kategorija označena sa «A» su psihodijagnostička sredstva koja s obzirom na svoju temeljnu djelatnost upotrebljavaju i drugi stručnjaci. (npr. logopedi, psihijatri, neurolozi i drugi doktori medicine, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici.).

Cilj uporabe ovih instrumenata je dobivanje podataka koji služe u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe, te primjena i interpretacija rezultata ovih psihodijagnostičkih sredstava može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka Komora treba propisati postoji li potreba za dodatnom izobrazbom drugih stručnjaka i odrediti provođenje edukacije.

Ako Komora propiše dodatnu izobrazbu iz stavka 3. ovog članka, osobe iz stavka 1. ovog članka nakon pohađanja edukacije dobivaju posebno uvjerenje na koje suglasnost daje Komora i tada mogu upotrebljavati psihodijagnostička sredstva za koja su prošli izobrazbu i dobili uvjerenje.

Komora verificira programe izobrazbe i kontinuirano prati njihovo izvođenje.

Članak 5.

Kategorija označena sa «B» obuhvaća psihodijagnostička sredstva koje upotrebljavaju isključivo psiholozi, a za koja nije nužna dodatna izobrazba.

Članak 6.

Kategorija označena sa «C» obuhvaća psihodijagnostička sredstva koja su proceduralno i interpretativno najsloženiji instrumenti i postupci ( na pr. pojedini multidimenzionalni inventari ličnosti, individualni testovi inteligencije i projektivne tehnike) koji se upotrebljavaju u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe.

Psihodijagnostička sredstva iz kategorije «C» smiju upotrebljavati samo psiholozi s dodatnom izobrazbom.

Psiholozi iz stavka 1. ovog članka nakon pohađanja edukacije dobivaju posebno uvjerenje na koje suglasnost daje Komora i tada mogu upotrebljavati psihodijagnostička sredstva za koja su prošli izobrazbu i dobili uvjerenje.

Komora verificira programe izobrazbe i kontinuirano prati njihovo izvođenje.

Članak 7.

Psihodijagnostička sredstva iz kategorija «B» i «C» uvrštavaju se u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.

Članak 8.

Povjerenstvo za psihodijagnostička sredstva imenuje Upravni odbor komore.

Povjerenstvo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana.

Djelokrug rada Povjerenstva je:

1. predlaganje kategorije psihodijagnostičkog sredstva,

2. predlaganje uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, koji donosi Upravni odbor Komore.

3. predlaganje Upravnom odboru Komore postupka u slučajevima neovlaštenog korištenja psihodijagnostičkih sredstava,

4. predlaganje mjera za poboljšanje uporabe i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.

Članak 9.

Psiholozi, izdavači, autori, distributeri i zastupnici psihodijagnostičkih sredstava podnose Komori zahtjev za njihovu kategorizaciju.

Zahtjev treba sadržavati:

1. prijedlog podnositelja zahtjeva o kategoriji psihodijagnostičkog sredstva,

2. podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,

Uz zahtjev treba priložiti testovnu dokumentaciju.

Testovna dokumentacija mora sadržavati norme psihodijagnostičkog sredstva, ako koncepcija testa to zahtjeva.

Ako testovna dokumentacija ne sadrži norme na odgovarajućim uzorcima u Republici Hrvatskoj, Povjerenstvo može predložiti kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva odnosno i uvrštavanje u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, ali mora predložiti uputu o jasnim ograničenjima u primjeni.

U slučaju iz stavka 5. ovog članka odluka o kategorizaciji mora sadržavati uputu o jasnim ograničenjima u primjeni.

Članak 10.

Odluka o kategorizaciji odnosno uvrštavanju psihodijagnostičkog sredstva u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava mora sadržavati:

1. podatke o podnositelju zahtjeva,

2. puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,

3. podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za distribuciju,

psihodijagnostičkog sredstva,

4. kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,

5. da li se psihodijagnostičko sredstvo kategorizira uz uputu o jasnim ograničenjima u

primjeni,

6. obrazloženje odluke,

7. datum i broj odluke.

Uz odluku se pohranjuje zahtjev s priloženom dokumentacijom o psihodijagnostičkom sredstvu.

Ako podnositelj podnese zahtjev za povrat priložene dokumentacije o psihodijagnostičkom sredstvu, o tome donosi odluku Povjerenstvo.

Članak 11.

Komora vodi evidenciju kategoriziranih psihodijagnostičkih sredstava.

Evidencija treba najmanje sadržavati:

1. puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,

2. kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva,

3. podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi odgovornoj za distribuciju psihodijagnostičkog

sredstva,

4. datum i broj odluke Upravnog odbora Komore kojom je kategorizirano psihodijagnostičko

sredstvo odnosno uvršteno u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.

Popis kategoriziranih «A», «B» i «C» psihodijagnostičkih sredstva objavljuju se na WEB stranici Komore.

Članak 12.

Radi dodatne zaštite i potvrde vrijednosti pojedinog psihodijagnostičkog sredstva s Popisa posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava pravna ili fizička osoba odgovorna za distribuciju tog sredstva treba na primjerenom mjestu na samom psihodijagnostičkom sredstvu ili na popratnoj dokumentaciji istaći sljedeći natpis:

«Ovaj (test, upitnik, aparat ...) je odlukom broj: ___ od ____ 200_. godine Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore uvršten u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava te je nepropisno rukovanje i njegovo neovlašteno korištenje kažnjivo prema članku 25. i 58. Zakona o psihološkoj djelatnosti.»

Članak 13.

Psihodijagnostička sredstva s Popisa posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava,

moraju se pohraniti na mjestu koje je zaštićeno od mogućih zloporaba.

Psiholog je dužan voditi popis psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 1. ovog članka.

Članak 14.

Ako poslodavac nije psiholog, a za potrebe provođenja psihološke djelatnosti treba nabaviti psihodijagnostička sredstva, dužan ih je predati na uporabu psihologu, o čemu se sastavlja pismeni zapisnik.

Poslodavcu, koji nije psiholog, psihodijagnostička sredstva dostavljaju se u zasebnim omotnicama s naznakom «otvara psiholog osobno».

Ako psiholog koji je zadužen za psihodijagnostička sredstva, iz stavka 1. ovog članka, prestane raditi kod poslodavca, a poslodavac nije zaposlio drugog psihologa kojem bi se predala ta psihodijagnostičkog sredstva, psiholog psihodijagnostička sredstva predaje u Komoru, o čemu se sastavlja pismeni zapisnik koji potpisuje: ovlaštena osoba Komore, psiholog koji predaje psihodijagnostička sredstva i poslodavac.

Komora pohranjuje ta psihodijagnostička sredstva i predat će ih novozaposlenom psihologu kod poslodavca koji je vlasnik psihodijagnostičkih sredstava.

Vlasnik psihodijagnostičkih sredstava može odlučiti da se psihodijagnostička sredstva prodaju, daruju ili unište.

Odluku vlasnika iz stavka 5. ovog članka provodi Komora. Ako novi vlasnik nije psiholog ili nema zaposlenog psihologa, psihodijagnostička sredstva ostaju pohranjena u Komori.

Članak 15.

Ako pravna ili fizička osoba neovlašteno ili nepropisno koristi psihodijagnostičko sredstvo, Komora će ga pismeno upozoriti i zatražiti da odmah prestane s neovlaštenim ili nepropisnim korištenjem psihodijagnostičkog sredstva.

Ako pravna ili fizička osoba i nakon upozorenja nastavi neovlašteno ili nepropisno koristiti psihodijagnostičko sredstvo, Komora će podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

Psiholog korisnik psihodijagnostičkih sredstava dužan je u roku od 60 dana od stupanju na snagu Pravilnika pismeno obavijestiti svog poslodavca o odredbama ovog Pavilnika i Standardima psihologijskog testiranja te ga upoznati s obvezom nabavljanja psihodijagnostičkih sredstava od ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba.

Članak 17.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se po istom postupku kao i Pravilnik.

Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana po objavljivanju na WEB stranici Komore.

Zagreb, 19. svibnja 2005. godine

PREDSJEDNIK

HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

Dr. sc. Ljiljana Pačić – Turk, prof.

Pravinik o psihodijagnostičkim sredstvima donesen na 31. sjednici Upravnog odbora od 19. svibnja 2005.

4 POSLOVNI BROJ USII1157 P REPUBLIKA HRVATSKA
7 Poslovni Broj Usii881413 p Republika Hrvatska
PRIJEDLOG REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA STUPNIK

Tags: hrvatska psihološka, članka, komora, temelju, psihološka, zakona, hrvatska