DIDAKTIKA – PITANJA 1 KOLOKVIJ 1 DIO KNJIGE

1 DIDAKTIKA TECHNICKÝCH ODBORNÝCH PREDMETOV TEÓRIA JE KEĎ
4 RECEPCIJSKA DIDAKTIKA MLADINSKE KNJIŽEVNOSTI DVOTIRNI MODEL POTEM KO
6 PPKE BTK PEDAGÓGIA INTÉZET DIDAKTIKAI ALAPFOGALMAK 2009 AFFEKTÍV

A DIDAKTIKA FOGALMA TÁRGYA KAPCSOLATA A DIDAKTIKA FOGALMA
CENTAR ZA OBRAZOVANJE NASTAVNIKA KOLEGIJ DIDAKTIKA (NK) OCJENE OD
DIDAKTIKA – PITANJA 1 KOLOKVIJ 1 DIO KNJIGE

POVIJESNI RAZVOJ DIDAKTIKE

Didaktika – pitanja 1. kolokvij - 1. dio knjige – (1 – 160 str.)


1. Etimologija riječi didaktika

Riječ didaktika grčki je pojam koji dolazi od glagola didaskein što znači: poučavati, obučavati, izobražavati, biti učitelj, predavati, dokazivati, razlagati, propisivati, opominjati, zapovijedati, uvježbavati, biti poučen, učiti se, obrazovati se, učiti, nekoga nešto podučavati…


2. Što označava pojam didaktika?

Didaktika znači:


3. Pod čijim je sve utjecajem bilo shvaćanje pojma didaktika (od 17. stoljeća na ovamo)?

Pojam didaktika bio je pod utjecajem:

  1. razvoja pedagogije kao samostalne sveučilišne znanosti čemu su puno doprinijeli J.J. Rousseau, J. Locke, I. Kant

  2. recepcije filozofskih misaonih smjerova, znanstveno – teorijskih opredjeljenja te drugih duhovnih trendova

  3. stvaranja suvremenog školstva

  4. obrazovanost i samosvijest učiteljskog i nastavničkog kadra


4. Tko se smatra izumiteljem novog načina odgoja i obrazovanja (početkom 17. stoljeća)? Koje su glavne karakteristike takvog odgoja i obrazovanja?


5. Sažmi Ratkeovu pedagošku inovaciju:

6. Čijom zaslugom je didaktika postala terminus technicus? Koje je njegovo glavno djelo i što je u njemu izložio?

Komensky, „Didactica magna“, izložio je svoje poimanje odgoja i obrazovanja


7. Što Komensky navodi kao načela na kojima se moraju zasnivati novi planovi i programi?

    1. povijesni aspekt – upućivanje na iskustva koja imaju povijesnu liniju

    2. univerzalnost – nastojanje da se dođe do što cjelovitijeg i potpunijeg mnoštva najrazličitijih sadržaja ili zasebnih predmeta

    3. koncentracija – centriranje svih predmetnih sadržaja oko važnih središta

    4. materinji jezik – potreba da čovjek izražava svijet u sebi i oko sebe na materinjem jeziku


8. Koja je svrha Komenskyjevog udžbenika „Slika osjetilnog svijeta“ i kako on shvaća školu i školovanje?

Svrha djela bila je da cijeli svijet bude usvajan kroz prizmu zornosti te uz pomoć osjetila kao nezaobilaznih izvora znanja. Škola bi trebala postati pozornicom vidljivog svijeta, a školovanje doživljaj stvaran kroz igru.


9. Što Komensky navodi kao osnovno didaktičko pravilo?

Osnovno didaktičko pravilo je da se sredstva koja su učitelju na raspolaganju upotrebljavaju tako da napredak učenika bude siguran čim se pravila primijene u cjelosti, prema propisanom redosljedu i bez oklijevanja. Vrlo važno je i da upotrebljena sredstva proizvode brz napredak kako se ne bi gubila učenička koncentracija, a to je ostvarivo ako bude malo propisa, puno primjera, a praksa bude postojana.


10. Do koje pedagoške spoznaje je došao J.J. Rousseau u svoj djelu „Emil ili o odgoju“?

Došao je do spoznaje da se cijeli odgoj, pa stoga i nastava, moraju orijentirati prema razvojnoj dobi odgajanika, ali i na to kako odgoj i nastava podržavaju i potiču sam razvoj djeteta. Za učitelje i nastavnike to znači da moraju biti dobro upoznati s tjelesnim, duhovnim, duševnim i društvenim razvojnim etapama odgajanika.


11. Koja su osnovna obilježja Pestalozzijeve didaktičke misli?

Elementiziranje nastavnog gradiva,formalno obrazovanje putem školovanja i vježbanja sposobnosti pojedinog djeteta (pozornost,pamćenje,mišljenje) s ciljem postizanja maksimalnog stupnja ćudoređa u učenika


12. Koji su to temelji spoznaje po Rousseau i Lockeu?

To su; zornost,motrenje,iskustvo prirode,stvari,svijeta i samog čovjeka.


13. Tko je prvi voditelj katedre za pedagogiju,i koje godine je ona nastala?

Christian Trapp,1779.g


14..Navedi najvažniju didaktičku knjigu u 18.st. tko je njezin autor i kada je objavljena?

„Osnovno djelo“, Johann Bernhard Basedow,1774.godine


15. .Po Pestalozziju sve stvari imaju tri svojstva,navedite ih .

To su; Broj,oblik,ime


16. Zašto je Johann Friedrich Herbart važan za didaktiku?

Herbart je prvi definira didaktiku kao znanstveno utemeljeni nauk o nastavi. U svom pedagoškom razmišljanju vrlo se ozbiljno odnosio prema spoznaji da je čovjek razumno biće i da je kao takav u stanju spoznati i oblikovati svijet oko sebe.


17. Što je 'teorija formalnih stupnjeva nastave'?

Tuiskon Ziller je daljnje razvio Herbartovu pedagogiju i detaljno razradio 'teoriju formalnih stupnjeva nastave', a riječ je od analizi, sintezi, asocijaciji, sustavu i metodi.


18.Koji su formalni stupnjevi teoretičara Reina?

On je preuzeo i prihvatio Zillerovih pet formalnih stupnjeva nastave s tim što je peti preimenovao u funkciju, stupnjevi su:

  1. priprema, 2. izlaganje 3. nastavljanje 4. sažimanje 5. primjena.


19. Na kojoj se spoznaji zasniva pedagoška zadaća?

Zasniva se na određivanju vlastite pozicije unutar četiri pola, život, poučavanje, kultura i obrazovanje.


20. Koji je neosporni kriterij cjelovita pristupa pedagoško-didaktičkom pitanju?

Respektiranje antropogenih i sociokulturnih aspekta u sklopu poučavanja i učenja.


21. Nabroji istaknute teoretičare obrazovanja 19. st. te što je zajedničko u njihovom promišljanju?

Wilhelm Dilthey, Otto Willmann i Erich Weniger sveučilišni su profesori koji su se zalagali za znanstveno utemeljenje pedagogije i didaktike te za uvođenje tih istih kao zasebnih disciplina na sveučilištima. Bit njihova metodička postupka bio je sistematsko razmatranje te hermeneutički pristup koji se prije svega oslanjao na tradiciju obrazovne diskusije.

U središtu interesa rasprave tadašnjih didaktičara je poimanje obrazovnog procesa.

Iako se naglasak stavljao na praksu, spoznajni interes teoretičara nije išao u smjeru poticanja i poboljšavanja obrazovne prakse nego prema konstituiranju teorije obrazovanja.


22. Opiši Humboldtovo viđenje pojma obrazovanja?

Humboldt u obrazovanju vidi proces koji će biti od koristi svakom pojedinom članu građanskog društva, ali i društva u cjelini. Za njega se izgradnja prosvijećenog, humanističkog i izobraženog društva sastoji od individualne izobrazbe pojedinca, izgradnje odgovarajućeg školskog školskoga plana i programa te strukturiranja obrazovne znanosti koja će imati cilj poučavanja i profiliranja gore navedenih elemenata. Obrazovanje pojedinca u žarištu je njegovog interesa. Obrazovni proces po njemu treba shvaćati kao intra-individualni postupak koji će imati dalekosežne posljedice na mikrosocijalne i makrosocijalne procese.


23. Navedi značajne misli O. Willmanna o obrazovnim procesima?

Willmann je usredotočen primarno na obrazovne sadržaje i na njihovu etičku komponentu. Ta etička komponenta postaje osnovno strukturalno načelo koje se po njemu ostvaruje putem odnosa djeteta s okolinom unutar obitelji u kojoj je rođeno i živi. Nadalje, on u svom viđenju na prvo mjesto stavlja religiju. Odnosno, tvrdi kako bi školski program trebao započinjati sa vjeronaukom. On će biti u temeljima cjelokupnog obrazovnog procesa. Nakon vjeronauka slijedi materinji jezik, poznavanje zavičaja i svijeta, povijest, literatura, matematika, prirodopis, filozofija itd.


24. Opiši pristup obrazovanju Ericha Wenigera?

Na nastavu gleda kao na odgojnu djelatnost isto kao i cijelo školovanje. Karakterizira ih podložnost povijesti, mogućnost nadilaženja svega onoga što se dogodilo u povijesti pa tako i nastavnih sadržaja, središnja odgovornost učitelja za nastavu i za nastavne sadržaje, obrazovni ideali koji imaju na umu ciljeve te utječu na mišljenje i djelovanje nastavnika. Predmet didaktike kao znanosti za njega je zajedništvo strukturiranih sklopova učenja. Obrazovanost posjeduje svoj objektivan i subjektivan apekt. Nastavni program po njemu ima tri bitna obilježja a to su: znanost, školski predmet koji se na nju oslanja te država kao regulirajući faktor.

25. Objasni značaj razvojne teorije za proces poučavanja i učenja?

Herbert Spencer je uvidio njen značaj u svom predavanju Education, intellectual, moral and physical. Upozorio je kako se poučavanje i učenje treba shvaćati kao procese koji mora imati na umu ontogenezu; razvoj ljudske jedinke. Prema tome, odgoj i nastava trebaju se ravnati prema znakovima tjelesnoga, duševnog i intelektualnog stanja djeteta. I sve to sa namjerom da budu učinkovite i na višem stupnju njegova razvoja. Nadalje tvrdi Spencer, u skladu s manifestacijama dječjeg života treba oblikovati odgojno nastavno okruženje kao i cjelokupna okolina.

Motrenje procesa poučavanja i učenja imalo je kao učinak spoznaju da se i učenje odvija prema zakonitostima razvoja: od konkretnog k apstraktnom, od neodređenoga do određenoga, od jednostavnog k složenom.


26. Nabroji barem četiri glavne pedagoške ideje Marije Montessori?

Odgoj se zasniva na temeljitom poznavanju čovjeka, čovjek se razvija prema postojećem nutarnjem planu, dijete ima duh koji je u stanju usvajati, velika važnost okruženja za odgoj djeteta, dijete je graditelj onoga što zovemo čovjekom, razvoj djeteta ima senzibilna razdoblja.


27. Na čemu M. Montessori temelji svoje pedagoško razmišljanje?

Na ideji postojanja nutarnjega „graditeljskog plana“ koji upravlja razvojem djeteta.


28. Što je utemeljila M.Montessori?

Razvojnu pedagogiju i razvojnu didaktiku.


29. Tko je zastupnik ideje cjelovite nastave i što je cjelovita nastva?

Berthold Otto. Cjelovita nastva je oblik poučavanja koji se trudi otkloniti sve ono što razdvaja, da se rastavljeno zbog pojmovne samovolje prepozna i ostvari u svojoj organičkoj povezanosti.


30. Kakvo je ocjenjivanje u waldorfskim školama i zašto?

Verbalno kako bi se otklonilo hladno matematičko procjenjivanje koje je često i subjektivno.


31. Koje su dvije dimenzije radnog postupka prema Otto Scheibner?

Radne tehnike i radni doživljaji.


32. Objasni pojam nastave kao prganiziranog didaktičkog postupka.

Nastava se, kao organizirani didaktički postupak, zasniva na kriterijima ljudskog razvitka i njegova konkretna iskustva i doživljaja. Nastava uvijek ima dvostruku ulogu. S jedne strane otvara stručno poučavanje, a s druge strane socijalno učenje i poučavanje. Nastava je uvijek upućena na školu kao ustanovu i organizaciju koju se treba i mora shvaćati kao društvenu funkciju.


33. Nabroji tri faktora antropološke strukture, odnosno faktore geneze ljudske osobnosti i objasni.

Naslijeđe kao genetički faktor, utjecaji okoline kao društveni faktor te svjesno i podsvjesno upravljanje samim sobom kao psihološki faktor. Pod genetičkim faktorima podrazumijeva se strukturalno dozrijevanje čovjeka te njegova individualno genetička svojstva. Društveno kulturalni faktori obuhvaćaju sve utjecaje što ih proizvodi okolina i nudi kao sadržaje koje bi trebalo usvojiti. Faktori svjesno/podsvjesnog upravljanja samim sobom djelomično su dostupni svijesti i kao takve ih je moguće razvijati.


34. Što je potrebno za razvoj ljudske osobnosti?

Nastajanje ljudske osobnosti je plod interakcijskog i integracijskog procesa vezanog za naslijeđe, utjecaj okoline i sposobnost upravljanja samim sobom.


35. Što je socijalizacija?

Socijalizacija je kontinuirano mjenjanje samoga sebe i razvijanje sebe na osnovi poticaja što ih nudi okolina, odnosno, samoorganizirajući proces s djelomično spontanim, neplaniranim sinergetskim efektima.


36. Kako se postiže stjecanje osobnosti kod učenika?

Stjecanje osobnosti kod učenika postiže se tako da se učeniku omogući sloboda izbora, kreativnost, samoodređenje, odgovornost, dostojanstvo i pravo na život te razvoj onoga po čemu je ono što jest, njegove jedinstvenosti i neponovljivosti.


37. Piagetov doprinos razvoju teorije ljudske osobnosti?

Piaget je švicarski psiholog koji je dokazao da dijete ima sliku svijeta koje je posve drugačija od slike svijeta kojom raspolaže odrasla osoba. On objašnjava da zdanje djetinjeg razumijevanja nastaje prihvatom podražaja izvana koji djeluju na ljudska osjetila, a učinak su asimilacija i akomodacija. ASIMILACIJA je sposobnost sređivanja informacija iz okoline, njihovo tumačenje i prilagodba. Npr. novorođenče već raspolaže prirođenim shemama: sisanje, gutanje, hvatanje, gledanje, slušanje, itd. kojima dolazi do iskustva koja je potom u stanju asimilirati. No, ne ostaje samo na tome, već promovira duševni napredak pomoću AKOMODACIJE, tj. prilagodbe. Čim dijete zamijeti nešto neobično i novo, osjeća intelektualnu neravnotežu, tada ga njegov unutarnji nagon na aktivnost pokreće k svaladavanju te neravnoteže i postizanju nove ravnoteže, tj. novog razumijevanja što Piaget naziva EKVILIBRACIJOM.


38. Nabroji 4 faze razvoja moralnih sudova po Kohlebergu, te ukratko objasni svaku od njih.

1.faza- predmoralni stupanj: 0 do 6.god. Dijete ne razumije nikakva pravila i ne razlikuje dobro od zla. Nema nikakvih predodžbi o obavezama niti su to u stanju nametnuti vanjski autoriteti. Vođeno je onim što hoće i može.

2. faza- pretkonvencionalna faza : 6 do 10.god. Dijete u ovoj fazi prihvaća kulturna pravila te isto tako etiketiranja prema kriteriju dobro/zlo i pravo/krivo što interpretira na osnovi fizičkih i hedonističkih posljedica svoga djelovanja (kazna, pohvala, naklonost) ili na osnovi fizičke moći onih koji stoje iza etiketa i pravila. Faza se dijeli u dva stupnja: stupanj 1: ravnanje prema kazni i poslušnosti i stupanj2: instrumentalno-relativističko upravljanje.

3. faza- konvencionalna faza: 11-13.god,. U toj fazi vrijednost je po sebi, neovisno o neposrednim i jasnim posljedicama, da se bude u skladu s očekivanjima obitelji, grupe, nacije. Također se dijeli u dva stupnja: stupanj 1: ravnanje prema modelu „dobar dečko/ dobra cura“, te drugi stupanj: ravnanje prema pravu i redu.

4. faza- dječaštvo/ adolescencija- Tu fazu obilježava prepoznatljivo nastojanje da se definira moralne vrijednosti i načela koja vrijede i koja su primjenjiva neovisno o autoritetu grupa ili osoba koje ih zastupaju, ali i o vlastitoj identifikaciji s tim grupama. I ta je faza podijeljena u dva stupnja: 1. stupanj-Legalističko ili društveno-ugovorno upravljanje, te 2. stupanj- Ravnanje prema općeprihvaćenim etičkim načelima.


39. Čemu nam služi didaktička teorija?

Didaktička teorija precizira pod kojim uvjetima nastava ,odnosno poučavanje stvarno omogućuje učenje.Bitno je i to što teorija pokazuje od kolikog je značenja individualna dijagnoza učenja pojedinog učenika  što treb apripisati didaktičkoj teoriji kao pozitivan doprinos rješavanju problema učinkovistosti nastave .


40. Kako nam emocionalno učenje pomaže u didaktici?

Za didaktiku su spoznaje emocionalnog učenja dvostruko znakovite. Ono pomaže da se nastavničke i učeničke emocionalne reakcije vide diferencirano i istodobno ide u prilog tome da se emocionalno učenje može svjesno planirati (preko emocionalnih i socijalnih ciljeva i sadržaja) te potpomoći pozitivnu atmosferu učenja kako bi se objasnili emocionalni nesporazumi.


41. Što su motivi, te kako nastaju?


42. Što su motivacije i koja je njihova svrha?

43. Što je volja i čime ona upravlja?

44. Što smatramo stavovima?


45. Što su atribucije?


46. Kako možemo definirat i percepciju?

Percepcija je složen proces koji se sastoji od međusobnog prožimanja fizikalnih i fizioloških podražaja te psiholoških okolnosti.


47. Navedite faze pohrane ili pamćenja informacija.

Faza vježbanja (kako bi se bolje zapamtile nove informacije), faza pamćenja (za trajnu pohranu novih informacija).


48. Navedite barem tri cilja iz svakidašnjeg života koji su ishodište za učenje.

Život u svijetu brzih promjena

Život u specijaliziranom i profesionalnom svijetu

Život u racionaliziranom svijetu

Život s mnoštvom sredstava i raznolikošću ciljeva

Život u demokraciji. Politici i javnosti

Život u konzumističkom društvu

Život u sekulariziranom svijetu

Život u sklopu rasterećujućih tehnika

Život s vlastitim tijelom i sa vlastitom osobom


49. Koja su četiri aspekta susreta s okolinnom prema W. Memmertu ?

Estetski aspekt, tehnički aspekt, znanstveni aspekt i normativni aspekt.


50. Navedi ''Septem artes liberales'' ( 7 slobodnih umijeća ) .

Trivium – Gramatika, didaktika i retorika

Quadrivium – aritmetika, geometrija, astronomija i muzika


  1. Što pripada u posebno uređeni prostor za učenje?


  1. Kakav mora biti školski prostor?


  1. Što sve ulazi u etičke i društveno-teorijske okvire unutar humanističko-društvenih osnova didaktike?


  1. O čemu didaktika mora voditi računa kako bi se došlo do zdrave individualne autonomije?


  1. Koje zadaće škole legitimira demokratski poredak?



UPUTE ZA ISPIT


Provjera znanja je pismena vezana za temeljito poznavanje sadržaja obvezatne literature, a provjera će biti kroz dva kolokvija: (Obvezatna literatura: M. Pranjić, Didaktika, Zagreb 2005.) Svaki kolokvij sadržavat će 9 pitanja. Ocjenjivanje: 5 pozitivnih odgovora = 2; 6-7 = 3; 8 = 4; 9 = 5; Posve točan odgovor se označava s +, djelomično točan odgovor se označava s !, dva uskličnika jednako vrijede kao jedan +.


Tko ne dobije prolaznu ocjenu moći će pristupiti usmenom ispitu s tim da odgovara onaj dio koji nije položio. Tko ne bude zadovoljan konačnom ocjenom dobivenom zbrajanjem ocjena s kolokvija ima pravo izići na usmeni ispit, s time da kroz usmeno ispitivanje dobivenu ocjenu može povećati ili umanjiti;


7



FAKULTETA ZA ŠPORT OBR ŠTDŠV 9 DIDAKTIKA ŠPORTNE VZGOJE
HIZKUNTZAREN DIDAKTIKAREN OINARRIAK IKUSPEGI ESTRUKTURALISTAK GAINDITUZ IKUSPEGI DIALEKTIKOA
PEDAGÓGIAIDIDAKTIKAI ÉRTÉKELŐLAP SZAKÉRTŐ [KATTINTSON ÉS ÍRJA BE A


Tags: didaktika –, čemu didaktika, knjige, kolokvij, didaktika, pitanja