INSTRUKCIJE ZA PRVI SEMINARSKI RAD IZ MULTIVARIJANTNE STATISTIKE SASTAVIO

APLIKACIONI FORMULAR ZA MONITORING I IZVJEŠTAVANJE INSTRUKCIJE ZA POPUNJAVANJE
CENTAR ZA KOGNITIVNOBIHEJVIORALNU TERAPIJU INSTRUKCIJE ZA PREZENTACIJU AUDIO SNIMAKA
INSTRUKCIJE ZA PREDAVANJA STUDENATA NA PREDMETU METODIKA NASTAVE I

INSTRUKCIJE ZA PRVI SEMINARSKI RAD IZ MULTIVARIJANTNE STATISTIKE 2012
INSTRUKCIJE ZA PRVI SEMINARSKI RAD IZ MULTIVARIJANTNE STATISTIKE SASTAVIO
PAYMENT INSTRUCTIONS PARTICIPATION FEE (€) (INSTRUKCIJE ZA UPLATU

Instrukcije za prvi seminarski rad iz Multivarijantne statistike

Instrukcije za prvi seminarski rad iz Multivarijantne statistike


sastavio: Vladimir Hedrih



Podaci sa kojima se radi: matrice holneodel.sav i holneo2002-2007.sav


Bitne varijable:

Big Five osobine licnosti – N0, E0, O0, A0 i C0

Hollandovi tipovi profesionalnih interesovanja – R, I, A, S, E, C.

I jedno i drugo su intervalne varijable. Pretpostaviti da su normalno distribuirane na svim poduzorcima

Psihoticizam - p


Matrica Holneodel sadrži podatke o vrednostima ovih varijabli na uzorku maturanata iz Srbije. Matrica holneo2002-2007 sadrži podatke o osobinama ličnosti više generacija studenata psihologije, kao i podatke o profesionalnim interesovanjima jedne generacije studenata psihologije


Tema seminarskog rada: Izgradnja i testiranje stabilnosti i robustnosti linearnih regresionih modela za predviđanje profesionalnih interesovanja na osnovu osobina ličnosti


U nastavku slede koraci koje treba uraditi da bi realizovali seminarski. Prilikom predstavljanja rezultata potrebno je da u seminarskom radu prikažete relevantne informacije iz svakog od ovih koraka i da predstavite svoje zaključke i komentare u vezi svakog od koraka. Zaključci i komentari moraju biti strogo zasnovani na dobijenim statističkim rezultatima i ni na čemu više. Ne sme biti tvrdnji koje ne slede iz prikazanih podataka, kao i tvrdnje koje se ne mogu potvrditi uvidom u prikazane podatke. Treba prikazati samo one statističke podatke koji su bitni za ciljeve i zadatke rada u prikazanim koracima, kao i one na osnovu kojih dolazite do zaključaka i ništa više. Format prikazivanja treba da bude takav da to bude lako pregledno i u potpunosti na jeziku na kom ste seminarski i pisali. Copy/paste ovanje tabela iz SPSS-a ili nekog drugog statističkog programa koji eventualno koristite nije prihvatljivo! Dakle, treba da bude potpuno jasno objašnjeno šta ste to dobili i šta to znači, te da podaci iz kojih se to vidi budu prikazani. Sve treba da bude izraženo korišćenjem adekvatne stručne statističke terminologije. Ovim radom student demonstrira da vlada i statističkom terminologijom i praktičnim sprovođenjem i tumačenjem statističkih postupaka. Apsolutno nije prihvatljivo prikazivanje irelevantnih podataka, a pogotovo ne ogromnih količina nebitnih podataka. Kada se rade poređenja, podatke, kad god je to moguće, treba organizovati tako se pojedinačni podaci mogu lako i vizuelno uporediti. Konačno, seminarski rad treba da bude pismeno i uredno napisan, bez gramatičkih i pravopisnih grešaka (do maksimalno 0,2% pogrešno napisanih reči je prihvatljivo, ne više. Pogrešno napisana reč je reč kojoj je makar jedno slovo pogrešno), sa ispravnom upotrebom padeža, rodova i brojeva. Seminarski rad ne treba da sadrži metaforično izražavanje, kao ni elemente nestatističkog žargonskog izražavanja. Rad treba da bude pisan fontom Times New Roman, veličina slova 10, prored 1,5, crnom bojom slova i taj standard treba sprovesti od početka do kraja i tu ne sme biti odstupanja. Rad treba da vizuelno izgleda kao jedinstvena celina, kako sadržinski tako i grafički (tj. stil formatiranja treba da bude svuda ujednačen).

Obratiti pažnju da je nov i obavezan deo ovog seminarskog rada su i 2 Deklaracije o samoevaluaciji seminarskog rada. Ona mora da bude pažljivo i detaljno popunjena i predata zajedno sa seminarskim radom. Za njeno popunjavanje treba angažovati 2 nezavisna studenta koji nisu učestvovali u pisanju konkretnog rada na koji se deklaracija odnosi (npr. iz druge grupe) i za to im dati poene. Svaki od 2 studenta treba da samostalno pregleda rad i popuni deklaraciju. Ovi studenti ne smeju sarađivati ili zajedno pisati deklaracije. Grupa ima pravo da od ovih studenata jednom zatraži preliminarnu evaluaciju rada, nakon koje će uneti u rad ispravke u skladu sa tim. Nakon toga ovi studenti pišu konačne evaluacije koje se predaju uz seminarski rad. Svaka grupa koja preda seminarski rad će dobiti dodatni broj poena za prenos studentima koji su radili evaluacije, ali ta količina poena će pokriti samo jednu preliminarnu i jednu konačnu evaluaciju. Taj dodatni broj poena (za prenos evaluatorima/recenzentima) će zavisiti od moje procene stručnosti, pažljivosti, nepristrasnosti i nezavisnosti njihovih evaluacija.

Srećno sa radom!


Koraci:


  1. Izgradnja regresionih modela. Matrica Holneodel.sav. Korišćenjem osobina ličnosti kao prediktora izgraditi regresione modele za predviđanje vrednosti tipova profesionalnih interesovanja (u daljem tekstu samo interesovanja). Pošto ovih ima 6 trebaće vam 6 regresionih modela. Prikazati sve relevatne podatke, a obavezno i deskriptivne statističke podatke za reziduale.

  2. Svaki od njih predstaviti grafički kao strukturalni model (na vezama između varijabli upisivati vrednosti korelacija i to nultih (zero-order) Pirsonovih, a ne regresione koeficijente!). Ukoliko niste pravili regresioni model od svih osobina ličnosti, onda u grafičkom predstavljanju pretpostaviti da je njena korelacija sa kriterijumom nula, a rezidual 1 i to tako i predstaviti. Ispod svakog modela napisati i regresionu jednačinu za dobijanje predviđenih vrednosti kriterijuma i to posebno jednačinu za nestandardizovane, a posebno za standardizovane vrednosti.

  3. Testirati stabilnost ovih modela 1. deo. Slučajnim uzorkovanjem (data/select cases/random sample of cases) formirati poduzorak koji čini 50% ispitanika. Potom na njemu ponovo razviti ove regresione modele i zabeležiti B i Beta koeficijente. Potom filter varijablu kojj je kompjuter napravio da bi realizovao filtraciju uzorka iz prethodnog koraka iskorititi da izaberete onu drugu polovinu uzorka koja nije bila korišćena u prethodnom koraku (data/select cases/if condition is satisfied). Uporediti sličnost struktura regresionih koeficijenata dobijenih na celom uzorku i na ova dva poduzorka računanjem Kendallovog W koeficijenta za sva tri seta koeficijenata, kao i Spirmanovih koeficijenata korelacije između dva po dva seta koeficijenata za sve tri kombinacije (svaki sa svakim). Ovo potom treba uraditi i sa korelacijama, pacijalnim (parcijalnim korelacijama za onaj model koji ste usvojili, ako ste razvijali više modela, isto i za regresione koeficijente) i zero-order korelacijama (opet, varijable koje niste ubacili u model, za slučaj da niste pravili model od svih tretirati kao da imaju korelaciju 0 sa kriterijumom, kao i da im je regresioni koeficijent 0 i tako ih i prikazivati).

Dodatne poene za seminarski dobijate ako testirate u ovom i prethodnim koracima nekoliko modela (sa svim ili samo sa nekim varijablama) i njihovu stabilnost i dalje nastavite da radite sa najstabilnijim. Isto važi i ako to učinite i u koracima 4 i 5.

  1. Podeliti uzorak u dve kategorije po psihoticizmu (na one iznad medijane i na one ispod medijane po psihoticizmu, varijabla p) i tako napraviti novu binarnu varijablu. Analizom varijanse uporediti aritmetičke sredine ispitanika različitog pola na osobinama ličnosti, kao i na interesovanjima, a potom to isto uraditi i za dve kategorije psihoticizma. Potom ispitati da li postoji interakcija između pripadnosti određenoj kategoriji u pogledu psihoticizma i pola (interakcija ove dve binarne varijable). Ako ustanovite da postoji interakcija, iskombinovati ove dve binarne varijable da se dobije jedna četvorokategorijalna. Ako ne raditi sa njima nezavisno.

  2. Testiranje stabilnosti modela 2. deo. Testirati na načina kao u koraku 3 stabilnost modela posebno na ispitanicima različitog pola i posebno na dve kategorije ispitanika po psihoticizmu, odnosno na svakoj od četiri kategorije kombinacije pol-psihoticizam, zavisno od toga da li ste u koraku 4 ustanovili postojanje interakcije. Prikazati iste parametre kao i u koraku 3 i poređenja uraditi na isti način.

  3. Ispitivanje ekvivalentnosti uzoraka i testiranje stabilnosti modela 3. deo. Matrica Holneo 2002-2007. Ispitati ekvivalentnost matrica interkorelacija osobina ličnosti međusobno i interesovanja međusobno u ovoj matrici i u Holneodel (dakle porediti matrice korelacija između osobina ličnosti ovde i u holneodel, a onda to isto i za interesovanja. Koristiti Kendallove W ili Spirmanove koeficijente korelacije). Izvesti zaključke. Standardizovati mere osobina ličnosti kao i mere profesionalnih interesovanja. Primeniti formulu razvijenu u koraku 1 za standardizovane vrednosti da bi od osobina ličnosti dobili predviđene vrednosti interesovanja. Izračunati korelacije pravih i predviđenih vrednosti interesovanja po ovoj formuli i izvesti zaključke (to možete samo za jednu generaciju).

  4. Poređenje profesionalnih interesovanja. Uporediti prosečne vrednosti profesionalnih interesovanja ispitanika iz Holneodel i ispitanika iz svake generacije posebno iz matrice holneo2002-2007 (u ovoj matrici raditi sa predviđenim vrednostima, pošto za većinu generacija nemate prave).

  5. Izračunati prosečnu Mahalonubisovu, Euklidsku i Chebyshevljevu udaljenost ispitanika od centroida u prostoru interesovanja za svaku generaciju holneo2002-2007 posebno, kao i za ispitanike iz holneodel. U holneodel posebno za muškarce, a posebno za žene. Uporediti ove proseke. Prikazati i komentarisati ove rezultati.

  6. Doneti i napisati globalni rezime i globalni zaključak o mogućnosti predviđanja interesovanja na osnovu osobina ličnosti, kao i o stabilnosti modela. Tu ukratko rezimirati sve nalaze. Zaključak staviti na kraj, a rezime na početak seminarskog rada.


Važno. Za kraj.


  1. Napisati naslov rada (na početku rada) i popisati sve autore sa naznakama šta je ko radio. Takođe ispod svakog dela rada treba da se napiše ime studenta ili studenata koji su taj deo pisali. Studenti koji su navedeni kao autori pojedinih delova odgovaraju za sadržaj tog dela.

  2. Angažovati 2 studenta koji nisu učestvovali u izradi seminarskog rada da pregledaju seminarski rad i popuni svaki po jednu deklaraciju o samoevaluaciji seminarskog rada koja je u nastavku ovih instrukcija. Te deklaracije predajete kao poseban fajl zajedno sa seminarskim ili je stavite na početak seminarskog rada, pre naslova. Za njeno popunjavanje treba angažovati studente koji nisu članovi grupe čiji je seminarski. Ako posao urade adekvatno, vaša grupa će dobiti dodatne poene da im prenese kao kompenzaciju za njihov posao oko evaluacije.


Konačna verzija seminarskog rada mora da počinje naslovom, potom da sledi spisak autora rada (u onoj meri u kojoj je to moguće tu uz ime autora treba popisati u par reči šta je autor prevashodno radio i koje delove je pisao), za njom treba da sledi sadržaj (automatski generisan u wordu ili odgovarajućem programu za tekst koji koristite tako da jedinice sadržaja sadrže hiperlinkove da se klikom na svaku od njih može odmah prebaciti na taj deo teksta), potom sledi rezime i na kraju ide tekst rada. Tekst rada treba da bude podeljen na funkcionalne i smislene delove (podnaslovima, koji mogu, ali ne moraju da budu podudarni sa gore definisanim koracima) i ispod svakog podnaslova/na početku svakog dela treba da stoji ime/imena autora koji su taj deo radili. Uz seminarski rad obavezno predati i 2 nezavisne deklaracije o samoevaluaciji seminarskog rada. Radovi bez 2 deklaracije, kao i neblagovremeno prispeli radovi neće biti razmatrani.


Deklaracija o samoevaluaciji seminarskog rada


Ime i broj indexa studenta koji je radio ovu evaluaciju:



Ime grupe/samostalnog studenta čiji je seminarski rad:


Popis studenata koji su učestvovali u izradi ovog rada (sa brojevima indexa)


Pažljivo pregledajte napisani seminarski rad, a potom na pitanja koja slede odgovorite sa Da ili Ne ili detaljno obrazložite ako nije postupljeno prema instrukcijama za seminarski

Da li je seminarski rad kompletan tj. da li su sprovedeni postupci iz svih koraka prema instrukcijama?


Da li su svi postupci sprovedeni tačno prema instrukcijama?


Da li je sve izračunato kako treba?


Da li rad sadrži pogrešne podatke?


Da li su prikazani svi relevantni statistički podaci?


Da li su negde prikazani irelevantni statistički podaci?


Da li su sve tvrdnje zasnovane na dobijenim i prikazanim statističkim podacima?


Da li su statistički podaci prikazani pregledno i na srpskom jeziku odnosno na jeziku na kom je pisan i seminarski rad?


Da li su svi bitni statistički podaci adekvatno komentarisani?


Da li rad sadrži iskaze o ispunjenosti zadataka iz svakog od koraka (odnosno odogovore na pitanja postavljena u svakom od koraka)?


Da li rad sadrži adekvatan, potpun i informativan rezime?


Da li rad sadrži adekvatan, potpun i informativan zaključak?


Da li je rad strukturisan tako da prvo ide naslov, potom imena autora i grupe, nakon toga sadržaj, rezime, tekst rada i zaključak?


Da li postoje tabele koje su mogle da budu prikazane na koncizniji i informativniji način? Ako da, koje?


Da li rad sadrži gramatičke greške?


Da li rad izgleda uredno i pregledno?


Da li su statistički podaci prikazani na uredan i pregledan način?


Da li slovne greške obuhvataju više od 0,2% ukupnog broja reči u radu?


Da li rad sadrži metaforične ili nestatističke žargonske izraze?


Da li su sve tvrdnje u radu smislene?


Da li ima besmislenih ili neadekvatnih zaključaka i tvrdnji?


Da li postoji bar jedan deo rada koji nije pisan fontom Times New? Ako da, koliko? Koji procenat rada obuhvataju?


Da li postoji bar jedan deo rada u kom veličina slova nije 10? Ako da, koliko? Koji procenat rada obuhvataju?


Da li postoji bar jedan deo rada u kome prored nije 1,5? Ako da, koliko? Koji procenat rada obuhvataju?


Da li su negde u tekstu korišćena slova koja nisu crne boje?


Da li su delovi rada jasno izdvojeni i obeleženi podnaslovima?


Da li su podnaslovi adekvatni?


Da li je na početku svakog dela naznačeno ime autora tog dela?


Da li je rad adekvatne dužine s obzirom na prezentovane podatke?


Da li su neki podaci mogli da budu optimalnije ili konciznije predstavljeni bez gubitka na informativnosti?


Kratak rezime o evaluaciji kvaliteta seminarskog rada (do 300 reči)













Opšta ocena o radu na skali od 1 do 10 (1-užasan, 5 – ne mnogo loš, ali ipak neprihvatljiv, 6 – minimalno prihvatljiv, 10 – odličan)








RAZMIŠLJANJA JEDNOG PROSVJETARA INSTRUKCIJE KRUH NAŠ SVAGDAŠNJI POTAKNUTA JEDNOM
ZAHTEV ZA ZAPOŠLJAVANJE – JAVNI OGLAS INSTRUKCIJE MOLIM VAS


Tags: instrukcije za, seminarski, statistike, instrukcije, sastavio, multivarijantne