LIDIJA NERANDŽIĆČANDA TVORBA DEVERBATIVNIH IMENICA TIPA NOMINA AGENTIS U

EKSPERIMENTALNA POREČJA V SLOVENIJI MITJA BRILLY LIDIJA GLOBEVNIK LUKA
LIDIJA HOČEVAR PREDSEDNICA SVETA STARŠEV JVIZ OŠ DOBREPOLJE VIDEM
LIDIJA NERANDŽIĆČANDA TVORBA DEVERBATIVNIH IMENICA TIPA NOMINA AGENTIS U

LIDIJA ŠTANDEKER PREVERI SVOJE ZNANJE IZ OSNOVNIH GEOMETRIJSKIH ELEMENTOV
ODRŽIVI RAZVOJ KULTURNOG TURIZMA ISTRE MRSC LIDIJA NIKOČEVIĆ SADRŽAJ
POSLOVANJE SA EVROPSKOM UNIJOM LIDIJA MADŽAR ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA

LIDIJA NERANDŽIĆ-ČANDA


TVORBA DEVERBATIVNIH IMENICA TIPA NOMINA AGENTIS U SRPSKOM I HRVATSKOM JEZIKU


1.0. Derivat je jezička jedinica složene semantičko-formalne strukture sa statusom lekseme. Tvorbeni mehanizmi u srpskom i hrvatskom jeziku su nepromenjeni, sufiksi za izvođenje deverbativa tipa nomina agentis isti , kao i ustaljeni tvorbeni modeli.Uporedili smo dve srednjoškolske gramatike : Gramatiku srpskog jezika, Ž. Stanojčić , V. Popović (1995) i Gramatiku hrvatskog jezika , Težak,. Babić (1992).


2.0. SUFIKS –TELJ

Istina , kako je to već ranije utvrđeno,- Stevanović (1963) , S. Babić(1982) , S. Ristić (1982)- jeste produktivniji u hrvatskom jeziku , ali i u srpskom jeziku imamo potvrda koje nemaju alternativni oblik na –lac : (graditelj/graditi , ljubitelj/ljubiti , ukrotitelj/ukrotiti , voditelj/voditi , ugostitelj/ugostiti .snimatelj/snimiti).

    1. MOCIJA SA SUFIKSOM –TELJ je vrlo produktivna npr.: ljubitelj/ljubiteljka

voditelj/voditeljka

ugostitelj/ugostiteljka

ali mocija sa sufiksom –lac nije tako jednostavna (drobilac jeste onaj koji drobi,

ali drobilica je nomina instrumentali , a tek unutrašnjom promenom značenja , kao stilski markirana leksema označava i osobu ženskog pola koja drobi , tj. mnogo priča.

Sufiks –telj je sinoniman , i delimično sinoniman i sa drugim sufiksima , tako se može razmatrati odnos sufiksa –telj i –ač (podržavatelj/podržavač) ; odnos sufiksa –telj i –nik (krivotvoritelj/krivotvornik) ; odnos sufiksa – telj i –ac (tvorac/tvoritelj)


  1. SUFIKS –LO

Pejorativnost imenica izvedenih sufiksom –lo uslovljena je posredstvom nomina instrumenti , putem unutrašnje promene značenja (strašilo) ili preneta sa osnovinskog glagola : bazalo , baljezgalo , benetalo , blebletalo , brbljalo , bulaznilo , zanovetalo , landaralo , munjalo , lupetalo , naklapalo , njuškalo


4.0. TVORBA IMENICA TIPA NOMINA AGENTIS ZA OZNAČAVANJE IMENICA ŽENSKOG RODA

Gramatika Težak-Babić (1992:155) navodi mocione sufikse za označavanje imenica nomina agentis ženskog roda : -ica , -inja , -kinja , -ka , -a (tužiteljica , učiteljica , prosjakinja) , a o odnosu sufiksa –ica i –ka upućuje na na prednost koju treba dati sufiksu -ica : direktorica , doktorica , poštarica , profesorica , posebno ako je u osnovi imenica m. roda na –telj : braniteljica , hraniteljica , redateljica , a ne : braniteljka , hraniteljka.

Gramatika Ž. Stanojčić , Lj. Popović (1995:132) navodi ravnopravno oba sufiksa.

U obe navedene gramatike nalazimo i ostale sufikse za izvođenje nomina agentis za označavanje ženskih osoba : -lja (pralja) –ulja(grabulja) , -teljka (moliteljka) , -ara (gatara) , -kinja (nerotkinja) –ulja (pobjegulja) , -uša (blebletuša).


  1. IMENICE KOJIMA OZNAČAVAMO LICA OBA POLA


Gramatika Ž. Stanojčić , Lj. Popović (1995:133) navodi sledeće sufikse: -ija (krvopija) , -lo (piskaralo) , -lica (propalica) , -ica (zvanica) a gramatika Težak-Babić (1992:157) navodi samo sufiks –ica ( izjelica , pridošlica , svađalica , ulizica , varalica) , dok imenice izvedene sufiksom –lo nalazimo kao primere izvedenica koje označavaju lica muškoga i srednjeg roda (tumaralo , zadirkivalo , zanovetalo). Prirodni i gramatički rod ovih imenica se ne poklapa, jednako kao u primerima : izjelica , pridošlica , svađalica , ulizica , varalica , te bi sufiks -lo bio jedan od onih kojima izvodimo deverbative tipa nomina agentis kojima označavamo bića oba pola. Takvu mogućnost nude i sufiksi –aš (gubitaš) , -ara (tračara) , -ač (smarač , uvlakač).


6.0. U zaključku se može uopštiti da ni tvorbeni obrazac , ni sufiksi , ni tvorbeno značenje nemaju razlikovnu funkciju u građenju deverbativa tipa nomina agentis u srpskom i hrvatskom jeziku. Poređenjem dveju srednjoškolskih gramatika nije uočena diferencijalna oznaka na tvorbenom planu izvođenja deverbativa tipa nomina agentis.





SENIOR CENTER ZA POMOČ STAREJŠIM LIDIJA UMEK SP ZAGAJ


Tags: agentis u, nomina agentis, nomina, agentis, imenica, tvorba, lidija, deverbativnih, nerandžićčanda