Najčešće postavljanja pitanja
Što su modelne šume?
Modelne šume su geografsko područje i poseban oblik suradnje baziran na održivom gospodarenju šumskim resursima. Geografski, modelne šume moraju biti područja dovoljno velika da predstavljaju sve šumske vrijednosti i koristi od šuma – cjelovita područja koja čine šume, poljoprivredna zemljišta, zaštićena područja, rijeke i gradovi.
Modelne šume su također dobrovoljni pristup udruživanju koje je bazirano na suradnji kako bi se postiglo trajno ili održivo gospodarenje šumama. Kako šume i ljudi ne mogu biti nešto zasebno, ljudi su srž koncepta modelnih šuma. Oni su ključni faktor u definiranju održivosti na lokalnoj razini gdje je modelna šuma pokrenuta. Partnerstvo u modelnim šumama predstavlja ekološke, socijalne i ekonomske snage koje jesu na određenom području.
Da li su u mreži modelnih šuma sve šume jednake?
Modelne šume danas nalazimo u tropskim, umjerenim i sjevernim šumskim regijama. Uključuju različite privatne šume, šume u vlasništvu lokalnih zajednica i državne šume, zajedno sa zaštićenim područjima ili parkovima. Nalazimo ih u područjima sa visokom i niskom gustoćom stanovništva. Teme s kojima se bave modelne šume raznolike su; to su ugrožene vrste, organska agrikultura i agrošumarstvo, ekonomski doprinos od sporednih šumskih proizvoda, kulturna tolerancija između autohtonih i drugih zajednica, ekološka edukacija u školama i na radnim mjestima, primjena novih tehnologija kao što su GIS i GPS, biotehnologije i druge teme.
Svaka je modelna šuma posebna i različita, a ovakav koncept jedinstvenim čini upravo dalekosežnost njegova pristupa, lepeza aktivnosti i raznoliki interesi sudionika koji zajedno mogu utjecati na donošenje odluka na političkoj razini.
Danas ima 40 modelnih šuma u svijetu, koje su u nastajanju ili već razvijene, a IMFN -Međunarodna mreža modelnih šuma- nastavlja demonstrirati postignute uspjehe u pronalaženju inovativnih, jeftinih i dugoročnih rješenja - za izazove s kojima se nose stručnjaci i drugi koji nastoje realizirati koncept modelnih šuma.
Kako se šume odabiru?
Proces odabira šume vrlo je fleksibilan i ovisi o vlastima u zemlji gdje se takva šuma planira. Svaka zemlja ima svoj pristup, npr. u Rusiji nakon prijedloga za razvoj takvog koncepta započelo se s radionicama, nakon čega su slijedile uspostave radnih grupa sa članovima lokalnih vlasti, industrijalcima i ostalim vlasnicima koji su prepoznali koje područje može postati modelnom šumom.
U svakom slučaju, stručnjaci iz raznih područja i s raznim interesima predlažu i prepoznaju poslove koji su od najveće koristi za lokalnu zajednicu u širem kontekstu primjene održivog gospodarenja šumama. IMFN ili regionalne mreže provjeravaju i stavljaju na razmatranje sve ponude za članstvo u mreži.
Kako je međunarodna mreža započela s radom?
1992. na Svjetskom summitu u Rio de Janeiro, kanadski premijer obećao je da će proširiti koncept modelnih šuma širom svijeta.
Danas 40 modelnih šuma nastoje u realnost prevesti načela o održivom gospodarenju dogovorena na sastanku UNCED (United Nations Conference on Environment and Development).
Kako funkcioniraju modelne šume ?
Modelne šume, već osnovane ili u razvoju pronalaze razne načine za učinkovito donošenje odluka. Presudno, u svakom slučaju, je stvaranje pozitivnog entuzijazma i inovativnog duha kod svih partnera koji je daleko prodorniji od izoliranog rada interesnih grupa koje rade jedna protiv druge, za osobne ciljeve.
Modelne šume pokazuju nam kako suradnja i ne-hijerarhijski pristup pridonose decentralizaciji u donošenju odluka i održivom gospodarenju prirodom.
S jedne stane lokalne grupe moraju biti glavne u definiranju socijalnih i ekonomskih ciljeva, ali poželjno je da surađuju sa stručnjacima za određena područja kako bi ostvarili svoje ciljeve.
O grupama koje upravljaju šumom?
Svaka modelna šuma kojom upravljaju razne, često vrlo različite, interesne grupe ima jedinstvene ciljeve koji su usklađeni sa ekološkim, socioekonomskim i političkim okolnostima regije u kojoj se nalaze. Te su grupe stvorene na dobrovoljnoj osnovi. Glavni cilj im je stvaranje jasnog i fleksibilnog konsenzusa u svrhu primjene održivog upravljanja šumskim zemljištem.
Što povezuje modelne šume?
Povezuje ih uspostavljanje radnih modela spomenutog upravljanja šumama. Cilj je postići raznolikost u mreži i u pristupu upravljanju. Kroz mrežu, svaka šuma doprinosi radu drugih razmjenom znanja, iskustva i tehnologije. Mreža je arena za dijalog i suradnju kako u pojedinačnim šumama tako i u međunarodnoj zajednici.
Koji je utjecaj modelnih šuma na upravljanje zemljištem?
Modelne šume nemaju ovlasti za apsolutno donošenje odluka ili potpuno upravljanje na teritoriju modelnih šuma. Rade u granicama postojećih zakona i vlasničke strukture. Modelne šume utječu na iskorištavanje prirodnih resursa na tri načina:
Uključuju sve glavne korisnike -vlasti, industriju, privatne vlasnike,
koji zajedno sudjeluju u definiranju ciljeva i strukture projekata modelne šume
Modelne šume provode projekte, istraživanja, i ostale aktivnosti na zemljištu u sporazumu sa glavnim zakupcima. Ti zakupci imaju glavne koristi od modelne šume
Aktivnosti modelne šume važne su za nacionalnu politiku, jer njezini eksperimenti i aktivnosti pokazuju kako primijeniti održivo gospodarenje šumama u okviru ili van granica modelnih šuma. Utjecaj im je indirektan i dugoročan.
Modelne šume i certificiranje?
Modelne šume nisu same po sebi certificirane, ali lokalni šumari i proizvođači mogu odabrati da rade na certificiranju drvne sirovine.
Što Uprava Međunarodne mreže modelnih šuma radi?
IMFN Uprava vodi svoje sjedište Međunarodnog razvojnog istraživačkog centra u Ottawi. Predvođeno izvršnim direktorom koji izvještava upravno vijeće i osoblje koje je odgovorno za izradu godišnjih radnih planova i razvoja dugoročnih planova.
Da li sekretarijat daje financijsku podršku modelnim šumama?
IMFNS nije institucija koja daje direktnu financijsku podršku. Ako je se to zatraži Uprava će pomoći pronaći sredstva zajedno sa modelnom šumom, učinit će to kao podršku. Povremeno se angažira kao financijska agencija tj. pronalazi novac, ali dok ne bude imala trajno osoblje koje će se s time baviti ova će aktivnost biti prisutna povremeno, od slučaja do slučaja.
Koliko novaca treba da se osnuje i pokrene modelna šuma?
To ovisi o postojećim fizičkim, tehničkim i informacijskim infrastrukturama u regiji, kao i o ambicioznosti onih koji su projekt predložili, s obzirom na ciljeve koje žele postići. Ako na primjer, teritorij predviđen za modelnu šumu ima detaljnu bazu podataka o resursima i društveno-ekonomskim uvjetima koju je moguće koristiti, to će značajno smanjiti troškove i vrijeme. Obavezni troškovi su administracija, sudjelovanje na godišnjim i drugim IMFN forumima i sastancima, prikupljanje i spremanje informacija, dugotrajni projekti (npr. dugotrajno promatranje pokazatelja održivosti).
Povećanje razine resursa također je važno. Partnerstvo u modelnoj šumi dakle nije samo širenje znanja o tome i uvažavanje prava drugih da rade na rješavanju problema, nego je to partnerstvo pokazalo da može donijeti nove resurse kao što su ideje, sadržaji, podaci, profesionalne usluge te pristup političkim razinama i na kraju novac, koji dosad nije bio usmjeren za održivo gospodarenje šumama.
Kakvu ulogu imaju modelne šume u rješavanju konflikta u upravljanju resursima?
Program modelnih šuma nastao je iz strastvene i žustre debate o upotrebi šumskih resursa i pitanjima održivosti. Danas je taj program novonastala studija o upravljanju koju treba fokusirati na konstruktivan način. Pozitivan nusprodukt modelnih šuma je njihova uloga u stvaranju vrijednog foruma i procesa koji rješava konflikte oko korištenja resursa, prije oko tih pitanja nije postojao funkcionalan forum.
Modelne šume su vrijedne kao donosioci opcija u kojima se tradicionalni antagonisti mogu angažirati u debati na konstruktivan način.
Što se smatra konsenzusom u upravljanju?
To ne znači jednoglasno donošenje odluka. Obično to znači da se odluke donose kada ih svi partneri smatraju prihvatljivima (neki se mogu i suzdržati od glasanja, dok će drugi glasati ne s previše entuzijazma, ali će odluka biti prihvaćena). To pretpostavlja dvije stvari; da postoje cjelovite informacije dostupne svim partnerima i drugo da je svaka stvar prije nego se donese odluka dokraja pregovarana. Odluke se ne donose na ovaj način kod svih tema u modelnim šumama npr. u svakodnevnom upravljanju, niti odluke tehničkog odbora ne donose se tako osim ako nije drugačije zatraženo. Glavno mjesto za odvijanje konsenzusa upravljanja su sastanci svih partnera. Na toj se razini promišljaju strategije, rješavaju financijska pitanja i identificiraju programske aktivnosti. Konsenzus je potreban za ovakva pitanja kao način koji osigurava trajnu podršku i suradnju u razvoju programa.
Koji je odnos modelnih šuma i međunarodnih konvencija i sporazuma?
Važnost modelnih šuma na nacionalnoj i međunarodnoj razini je vrlo izražena. U stvari je projekt modelnih šuma direktno povezan s konvencijama i sporazumima i proizašao je iz njih. To su Nacionalni šumarski program, Tisućljetni ciljevi razvitka, Konvencija o biološkoj raznolikosti i Konvencija za sprečavanje opustinjavanja, UN konvencija o klimatskim promjenama, Forum ujedinjenih naroda o šumama i Izvještaj 12. svjetskog šumarskog kongresa.
Koje su prednosti od sudjelovanja u IMFN?
Ovakvo sudjelovanje omogućuje pristup sposobnostima i znanju koje će pomoći upraviteljima šume da svoju politiku preformuliraju i da je primjene, u vrijeme kad državne šume postaju privatne, a samim time ne toliko pod stručnim nadzorom.
Mreža bez obzira na prisutan rizik i svoju eksperimentalnu osobinu uzbudljiv je i inovativan koncept koji je u skladu sa informacijskom erom. U stvari su mnogi koji upravljaju resursima već uključeni u bit koncepta modelne šume, npr. sudioničko šumarstvo, upravljanje ekosistemima i suradničko umrežavanje. Opsežne i nove baze znanja se razvijaju u mnogim zemljama kroz «ljudi na svojim obitavalištima» iskustva koja mogu i trebaju biti podijeljena. Ovakvo znanje nije više domena samo stručnjaka nego uključuje i one koji traže spoznaju kroz tradicionalne vrijednosti života ljudi na određenim područjima. Otvorena, iskrena razmjena znanja i njegovo preispitivanje od svih nositelja interesa stvara snažan potencijal učenja jednih od drugih.
Ulaskom u mrežu, zemlje, agencije ili individualni partneri će;
potaknuti suradničko upravljanje među zemljama i pristup koji znači podjelu znanja,
dostupnost znanosti i tehnologije te razmjenu ideja i iskustva.
dobiti pristup društvenim procesima koji su se već razvili kod jačanja konsenzusa u postojećim modelnim šumama. U stvari će im uvid u socijalna dostignuća kao što su; osnaživanje svih partnera u donošenju odluka, poštivanje kulturnih razlika žitelja, pravednost i podjela dobrobiti biti velike koristi od programa modelnih šuma
sudjelovati u transparentnom i trajnom procesu vrednovanja kako bi se procijenila učinkovitost i djelotvornost mreže i ostvarivanje ciljeva u praksi
Zemljama koje sudjeluju nudi se mogućnost da;
postanu predvodnici u promociji održivih vrijednosti šume
postanu dio transparentnog procesa od kojeg drugi mogu dobiti
globalno iskustvo u poticanju modelnih šuma
testiraju strategije nacionalnog šumarskog programa i druge inovativne pristupe održivom
šumarstvu koji kasnije mogu biti primijenjeni i izvan granica modelne šume
izazovu postojeće pristupe te da mijenjaju postojeće institucije, politiku i zakonodavstvo
podijele naučeno znanje
poboljšaju radne sposobnost i djelovanje konsenzusom u zajednici
Bilateralne i multilateralne agencije koje doniraju novac mogu imati koristi od mreže zbog važnih elemenata koji se odnose na održivi razvoj uopće;
smanjenje siromaštva
povećano sudjelovanje žena i autohtonog stanovništva u raznim procesima
osiguranje zaliha hrane i energije
zdravi ekosistemi-zdrave zajednice
jačanje institucija i zajednica, edukacija i treninzi
tehnička pomoć i razmjene
Tags: modelne šume?, granica modelne, modelne, šume?, pitanja, postavljanja, najčešće