PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI

11 OSNOVNIH PITANJA O OTPADU 1 ŠTO JE TO
200 PITANJA I ISTO TOLIKO ODGOVORA STRANICA 25 OD
3 PROGRAMSKI JEZICI U IT KONTROLNA PITANJA

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ISPITNA PITANJA 1KOSTI GORNJEG EXTREMITETA 38USNA
“DOM ZDRAVLJA KIKINDA“ BROJ 01900 DANA 19102020 GODINE PITANJA
►GORSKA HRVATSKA PITANJA ZA PONAVLJANJE ZAOKRUŽENI ZADACI SU ZA

PITANJA iz Statistike u meteorologiji

PITANJA iz STATISTIKE U METEOROLOGIJI


  1. Navesti bar tri primene teorije verovatnoće.

  2. Navesti neke naučnike koji su se bavili teorijom verovatnoće.

  3. Šta je elementarni ishod, a šta prostor elementarnih ishoda? Navesti primer prostora elementarnih ishoda sa konačno mnogo, sa prebrojivo mnogo i sa neprebrojivo mnogo elementarnih ishoda.

  4. Šta je slučajni događaj? Navesti primer. Objasniti značenje iskaza: slučajni događaj se realizovao.

  5. Šta je siguran, a šta nemoguć događaj?

  6. Objasniti šta znači ako za dva događaja A i B pišemo AB, a šta A=B.

  7. Šta je presek događaja A i B?

  8. Šta znači kada se kaže da su događaji A i B disjunktni?

  9. Šta je unija događaja A i B?

  10. Šta je komplement događaja A?

  11. Šta je razlika događaja?

  12. Navesti neke relacije i neke operacije sa događajima.

  13. Kada neki događaji čine potpun sistem događaja?

  14. Kako glase De Morganovi obrasci?


  1. Definisati polje događaja.

  2. Definisati -polje događaja.

  3. Šta je minimalno polje generisano kolekcijom C podskupova prostora elementarnih ishoda?

  4. Šta je Borelovo -polje?

  5. Navesti definiciju verovatnoće.

  6. Šta znače termini: nenegativnost, normiranost i aditivnost verovatnoće?

  7. Kako se računa verovatnoća komplementa, a kako verovatnoća unije?

  8. Kako glasi klasična definicija verovatnoće?


  1. Definisati uslovnu verovatnoću i navesti njene osobine.

  2. Kada su dva događaja nezavisna?

  3. Šta znači da su događaji nezavisni u parovima?

  4. Kako glasi formula potpune verovatnoće? Dokazati formulu potpune verovatnoće.

  5. Koje verovatnoće se nazivaju apriorne, a koje aposteriorne?

  6. Kako glasi Bajesova formula?

  7. Opisati uslove pri kojima se verovatnoće računaju po binomnoj šemi.

  8. U kojoj situaciji se računaju hipergeometrijske verovatnoće? Kakva je veza hipergeometrijskih verovatnoća i verovatnoća binomne šeme?


  1. Definisati slučajnu promenljivu. Šta znači merljivost, a šta finitnost slučajne promenljive?

  2. Kada se kaže da je slučajna promenljiva diskretna? Šta je zakon raspodele diskretne slučajne promenljive?

  3. Šta je indikator događaja?

  4. Kako izgleda zakon raspodele diskretne slučajne promenljive sa prebrojivo mnogo vrednosti?

  5. Definisati funkciju raspodele. Navesti njene karakteristične osobine. Dokazati da je funkcija raspodele neopadajuća funkcija.

  6. Ako je PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI tačka neprekidnosti za funkciju raspodele PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI slučajne promenljive PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI , čemu je jednaka PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI ?

  7. Kako se verovatnoće raznih događaja vezanih za slučajnu promenljivu izražavaju preko funkcije raspodele?

  8. Definisati apsolutno neprekidnu slučajnu promenljivu.

  9. Šta je gustina raspodele slučajnih promenljivih? Navesti osobine gustine raspodele.


  1. Definisati dvodimenzionalnu slučajnu promenljivu. Kada je dvodimenzionalna slučajna promenljiva diskretna?

  2. Definisati funkciju raspodele dvodimenzionalne slučajne promenljive i navesti njene osobine.

  3. Definisati neprekidnu dvodimenzionalnu slučajnu promenljivu.

  4. Šta je gustina raspodele i koje su njene osobine?

  5. Šta je marginalni zakon raspodele i kako se određuje?

  6. Šta je marginalna funkcija raspodele i kako se određuje?

  7. Šta je marginalna gustina raspodele i kako se određuje?

  8. Kada su dve slučajne promenljive nezavisne? Kako u tom slučaju glasi zajednička raspodela diskretne slučajne promenljive?


  1. Definisati matematičko očekivanje diskretne slučajne promenljive sa konačno mnogo vrednosti.

  2. Definisati matematičko očekivanje diskretne slučajne promenljive sa prebrojivo mnogo vrednosti.

  3. Definisati matematičko očekivanje neprekidne slučajne promenljive.

  4. Kako se računa matematičko očekivanje funkcije slučajne promenljive?

  5. Navesti neke osobine matematičkog očekivanja.

  6. Šta su momenti slučajne promenljive?

  7. Kako glasi nejednakost Čebiševa?

  8. Šta je disperzija? Navesti neke osobine disperzije.

  9. Šta je standardna devijacija?

  10. Šta je standardizovani oblik slučajne promenljive?

  11. Definisati koeficijent korelacije i navesti osobine koeficijenta korelacije.


  1. Šta je parcijalni koeficijent korelacije?

  2. Definisati koeficijent asimetrije, koeficijent spljoštenosti, koeficijent varijacije i indeks disperzije.

  3. Definisati mod raspodele za diskretnu i neprekidnu slučajnu promenljivu.

  4. Definisati kvantil reda q raspodele.

  5. Kada slučajna promenljiva ima binomnu raspodelu?

  6. Kakvu raspodelu ima zbir nezavisnih slučajnih promenljivih sa binomnim raspodelama i istim parametrom p?

  7. Odrediti matematičko očekivanje i disperziju slučajne promenljive sa binomnom raspodelom.

  8. Kada slučajna promenljiva ima Puasonovu raspodelu?

  9. Odrediti matematičko očekivanje i disperziju slučajne promenljive sa Puasonovom raspodelom.

  10. Kako se i kada binomna raspodela može aproksimirati Puasonovom raspodelom?

  11. Kada se kaže da slučajna promenljiva ima normalnu raspodelu? Čemu su jednaki matematičko očekivanje i disperzija slučajne promenljive sa normalnom raspodelom?

  12. Koje su osobine gustine raspodele promenljive sa normalnom raspodelom?

  13. Kada slučajna promenljiva ima normalnu normiranu raspodelu?

  14. Ako slučajna promenljiva ima normalnu normiranu raspodelu, onda njen standardizovani oblik predstavlja slučajnu promenljivu sa normalnom normiranom raspodelom. Dokazati.

  15. Kako se koriste tablice za normalnu raspodelu?

  16. Kako glasi pravilo 3-sigma?

  17. Kako glasi Muavr-Laplasova teorema?


  1. Kada slučajna promenljiva ima uniformnu raspodelu? Koje su vrednosti matematičkog očekivanja i disperzije slučajne promenljive sa uniformnom raspodelom?

  2. Kada se kaže da slučajna promenljiva ima eksponencijalnu raspodelu? Čemu su jednaki matematičko očekivanje i disperzija slučajne promenljive sa eksponencijalnom raspodelom?

  3. Kada slučajna promenljiva ima PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI - raspodelu? Kako izgleda grafik njene gustine raspodele?

  4. Šta je to broj stepeni slobode kod slučajne promenljive sa PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI - raspodelom?

  5. Navesti neke aproksimacije PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI - raspodele normalnom raspodelom.

  6. Kako se koriste tablice za PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI - raspodelu?

  7. Kakvu raspodelu ima zbir nezavisnih slučajnih promenljivih sa PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI - raspodelama?

  8. Kada slučajna promenljiva ima Studentovu raspodelu? Čemu su jednaki matematičko očekivanje i disperzija slučajne promenljive sa Studentovom raspodelom?

  9. Kako izgleda grafik gustine raspodele slučajne promenljive sa Studentovom raspodelom?

  10. Kada slučajna promenljiva ima Fišerovu raspodelu?

  11. Kada slučajna promenljiva ima Gama raspodelu? Čemu su jednaki matematičko očekivanje i disperzija slučajne promenljive sa Gama raspodelom?


  1. Definisati slabi zakon velikih brojeva.

  2. Kako glase neki slabi zakoni velikih brojeva?

  3. Kada se kaže da niz slučajnih promenljivih konvergira u zakonu raspodele?

  4. Kako glasi centralna granična teorema?


  1. Čime se bavi statistika? Navesti neke oblasti primene statistike.

  2. Šta je populacija, a šta obeležje?

  3. Šta je uzorak? Šta je obim uzorka?

  4. Šta označava pojam reprezentativnost uzorka?

  5. Šta je prost slučajni uzorak? Šta je realizovani uzorak?

  6. Šta je modalitet obeležja? Šta je varijacioni niz?

  7. Šta su apsolutne, a šta relativne frekvencije modaliteta u uzorku?

  8. Kako se podaci mogu predstaviti tablično?

  9. Šta je poligon apsolutnih, a šta poligon relativnih frekvencija?

  10. Šta je histogram apsolutnih, a šta histogram relativnih frekvencija? Kakva je veza histograma i gustine raspodele obeležja?

  11. Kako se definiše empirijska funkcija raspodele? Koje su osobine empirijske funkcije raspodele?

  12. Kako glasi centralna teorema matematičke statistike?


  1. Koje slučajne promenljive se nazivaju statistike?

  2. Šta je uzoračka sredina? Čemu su jednaki matematičko očekivanje i disperzija uzoračke sredine? Kako se računa realizovana vrednost uzoračke sredine u zavisnosti od načina zadavanja podataka?

  3. Kako se definiše uzoračka disperzija? Šta je korigovana uzoračka disperzija?

  4. Koja je veza uzoračke disperzije i korigovane uzoračke disperzije?

  5. Čemu je jednako matematičko očekivanje uzoračke disperzije, ako je očekivanje poznato, a ako očekivanje obeležja nije poznato?

  6. Šta su Šepardove korekcije?

  7. Navesti još neke statistike.

  8. Objasniti box-plot dijagram.

  9. Šta je korelaciona tabela?

  10. Koja statistika je uzorački koeficijent korelacije? Navesti neke osobine uzoračkog koeficijenta korelacije.


  1. Koje ocene se nazivaju tačkaste ocene parametara raspodele obeležja?

  2. Definisati nepristrasnu ocenu parametra. Kada se kaže da je ocena asimptotski nepristrasna?

  3. Definisati stabilnu ocenu parametra. Kako se utvrđuje stabilnost ocene?

  4. Kako se ocene istog parametra upoređuju (efikasnost ocene)?

  5. Opisati dobijanje tačkastih ocena po metodi momenata.

  6. Opisati dobijanje tačkastih ocena po metodi maksimalne verodostojnosti.

  7. Definisati interval poverenja za nepoznati parametar.

  8. Šta je nivo poverenja i koje vrednosti obično ima?

  9. Objasniti određivanje intervala poverenja za matematičko očekivanje obeležja sa normalnom raspodelom, ako je disperzija poznata.

  10. Objasniti određivanje intervala poverenja za matematičko očekivanje obeležja sa normalnom raspodelom, ako disperzija nije poznata.

  11. Objasniti određivanje intervala poverenja za disperziju obeležja sa normalnom raspodelom, ako je matematičko očekivanje poznato (jednostrani i dvostrani interval poverenja).

  12. Objasniti određivanje intervala poverenja za disperziju obeležja sa normalnom raspodelom, ako matematičko očekivanje nije poznato (jednostrani i dvostrani interval poverenja).


  1. Šta je parametarska hipoteza? Šta je parametarski test?

  2. Koja se hipoteza naziva nulta, a koja alternativna?

  3. Šta je prag značajnosti i koje vrednosti on najčešće ima? Kada se čini greška prvog tipa?

  4. Objasniti testiranje hipoteze o matematičkom očekivanju ako je raspodela obeležja normalna, a disperzija poznata.

  5. Objasniti testiranje hipoteze o matematičkom očekivanju ako je raspodela obeležja normalna, a disperzija poznata.

  6. Objasniti testiranje hipoteze o disperziji ako je raspodela obeležja normalna, a matematičko očekivanje poznato.

  7. Objasniti testiranje hipoteze o disperziji ako je raspodela obeležja normalna, a matematičko očekivanje nije poznato.


  1. Koje hipoteze se nazivaju neparametarske? Šta su to neparametarski testovi?

  2. Objasniti testiranje hipoteza primenom PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI -testa.

  3. Navesti neke osobine PITANJA IZ STATISTIKE U METEOROLOGIJI 1 NAVESTI BAR TRI -testa.

  4. Definisati uslovno matematičko očekivanje. Koja slučajna promenljiva se naziva regresija?

  5. Opisati metodu najmanjih kvadrata.

  6. Kako se koeficijenti linearne regresije određuju teorijski?

  7. Kako se koeficijenti linearne regresije određuju po metodi najmanjih kvadrata?

  8. Šta je indeks krivolinijske korelacije?

5



CENTRI ZA HIV SAVJETOVANJE I TESTIRANJE AKO IMATE PITANJA
CRNA GORA MINISTARSTVO FINANSIJA NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA U OBLASTI
DIDAKTIKA – PITANJA 1 KOLOKVIJ 1 DIO KNJIGE


Tags: meteorologiji 1., statistike, pitanja, meteorologiji, navesti