MOTIVACIJA – SIŽE OD KAD POSTOJE LJUDI SA SVIM

MOTIVACIJA – SIŽE OD KAD POSTOJE LJUDI SA SVIM






Motivacija – siže

Od kad postoje ljudi sa svim svojim aktivnostima postoji i pitanje: zašto neko nešto radi?

Zašto vi dolazite u školu? Zašto prisustvujete časovima? Zašto se družimo sa Perom? ...


Nekad su odgovori na ovakva pitanja vrlo jednostavni, a nekad moramo postavljati više pitanja zašto? i više promišljati da bismo stigli do pravog odgovora. Kako god, ti razlozi zašto nešto činimo, odnosno ti naši unutrašnji pokretači jesu motivi, a proces njihovog delovanja i nastajanja jeste proces motivacije.


Motivi se zasnivaju na potrebama.


Potreba + ideja o cilju ili sredstvu = motiv

U literatiri se sreće više vrsta podela motiva. Mi ćemo za rad koristiti sledeću podelu:


Potrebe: Motivi:

Biološke (potreba za hranom, vodom,

MOTIVACIJA – SIŽE OD KAD POSTOJE LJUDI SA SVIM snom, pražnjenjem creve i bešike, Urođeni

seksualne potrebe...


PMOTIVACIJA – SIŽE OD KAD POSTOJE LJUDI SA SVIM sihološke (potreba za sigurnošću, za zabavom, Stečeni

za obrazovanjem...)



I Urođeni motivi se zasnivaju na principu homeostaze ili unutršnje ravnoteže. Zamislite da u našem organizmu postoji neka signalna klackalica. Kada je u našem organizmu po pitanju potreba sve u savršenom redu, klackalica je u položaju ravnoteže. Međutim, nikada nije sve u savršenom redu! Ako nismo gladni, onda smo možda umorni, ili nam se ide u toalet, ili bismo da se krećemo, ili smo žedni itd... U tim slučajevim, klackalica ispada iz ravnoteže i mi takvo stanje doživljavamo kao određenu potrebu (npr: potrošile su se hranljive materije u organizmu i mi osećamo krčenje creva, pečenje u želucu, slabos itd.) Kad uz doživljnu potrebu imamo još i ideju o tome kako ćemo je i čime zadovoljiti, onda se radi o motivu koji ima pokretačku snagu i mi se onda ponašamo na određen način.


II Stečene motive, za razliku od urođenih sa kojima se rađamo kako naziv kaže, mi stičemo tokom života u određenoj zajednici. Oni mogu biti lični i društveni.

1.Društveni (odražavaju težnju da budemo u kontaktu sa drugim ljudima):

2.Lični (Odnose se lično na osobu i na neke njene ciljeve)

Primer: motiv za dominacijom, motiv za prestižom, motiv samopotvrđivanja...


Socijalizacija motiva – pojava koja se odnosi na uticaj društva na javljanje, delovanje i način zadovoljavanja naših motiva, posebno urođenih, jer stečeni su ionako u potpunosti nastali pod uticajem tog društva. Današnja uređena društva se radi uspostavljanja nekog osnovnog reda posebno trude da utiču na ispoljavanje naših urođenih motiva i to je obično ugrađeno već u sistem vaspitanja dece. Na primer, primetite da sam u prethodnom tesktu kod priče o homeostazi upotrebila izraz „ide nam se u toalet“. Nama se u suštini ne ide u tolate, mi imamo potrebu da ispraznimo creva ili bešiku, ali je društvo radi higijene i reda odredilo da se talkve potrebe obavljaju na za to predvidjenim mestima. Svaki naš urođeni motiv je socijalizovan, razmislite o primerima za to. Setite se kako beba zadovoljava svoje potrebe kad se rodi, a kako odrasle osobe to čine.


Hijerarhija motiva

Kod čoveka se nikada ne dešava da je aktivan samo jedan motiv u jednom trenutku. Mi so uvek pod dejstvom više motiva, s tim što su neki za nas važniji i trudićemo se da najpre ostvarimo ciljeve ka kojima nas ti motivi vode. Psiholog Abraham Maslov je dao šemu, odnosno lestvicu po kojoj su naši motivi poređani po grupama prema važnosti njihovog zadovoljenja.


MOTIVACIJA – SIŽE OD KAD POSTOJE LJUDI SA SVIM


1.Urođeni motivi (primarne biološke potrebe) – To su najvažnije, najosnovnije i najjače od svih potreba. Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma.

2.Motivi sigurnosti – temeljna psihološka potreba. To je potreba za stalnošću, redom, poretkom, strukturom i potrebe za predvidljivošću događaja u bližoj ili daljnjoj budućnosti

Kad su zadovoljene ove prve dve grupe motiva, onda dolazi do zadovoljavanja ostalih potreba.

3.Motivi pripadanja i ljubavi – Privrženost, odanost i ljubav stvara odnos s drugim ljudima.

4.Motivi poštovanja i samopoštovanjea – težnja da se ponašamo tako da steknemo poštovanje okoline, ali I da sami sebe poštujemo u skladu sa sopstvenim principima.

5.Motiv samoostvarenja(samoaktualizacije) – Samoostvarene osobe su one osobe koje su postale sve ono što su mogle da postanu, ostvarile sve svoje potencijale i talente.

Primer za delovanje hijerarije: beskućnik koji nekoliko dana nije imao pošten obrok i nema gde da živi teško da će razmišljati o tome kako mu je porebna karta za operu da bi se kulturno razvijao.







Tags: ljudi sa, motivacija, ljudi, postoje