TABLICA 2 OPIS PREDMETA OPĆE INFORMACIJE NOSITELJ PREDMETA

1. OPIS PREDMETA

1. Ciljevi predmeta

Na predmetu će se pozornost usmjeriti na istraživanje korpusa tekstova koje je moguće odrediti nadređenim terminom crkvena drama. Nakon što se definiraju i opišu književnoteorijski i genološki aspekti starije hrvatske crkvene drame, utvrdit će se književnopovijesni, periodizacijski okvir relevantnih književnih predložaka koji će postati predmetom analize i interpretacije. Razlikujući dvije podvrste crkvene drame – liturgijsku dramu i crkveno prikazanje, istraživat će njihove sadržajno-formalne, teatrološke i kulturološke sastavnice te promjene (transformacije žanrovskih modela) u dijakronijskom slijedu od srednjeg vijeka, preko renesanse, manirizma, baroka do 18. stoljeća. Ukazat će se i na prisutnost elemenata i modela crkvene drame u književnosti 20. stoljeća. Studentima bi se tako pružio uvid u dugu tradiciju i kontinuitet najstarijiih žanrovskih oblika hrvatske crkvene drame te bi se pokušao razviti problemski način razmišljanja o drami i kazalištu.

2. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta za upis predmeta.

3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-definirati žanrovske modele crkvene drame

-napraviti dijakronijski pregled relevantnih književnih predložaka crkvene drame

-analizirati predloške sadržajno-formalno, teatrološki i kulturološki

-argumentirati povezanost promjena žanrovskih modela s obzirom na pripadnost određenom stilskom razdoblju i poetici

4. Sadržaj predmeta

Syllabus:

1. Uvod u predmet

2. Pokušaj definiranja crkvene drame. Vrste i žanrovi crkvene drame

3. Liturgijska drama (Ideši že milostivče, ka požrtiju) – interpretacija

4. Crkvena prikazanja: misterij, mirakul i moralitet – razvoj i obilježja

5. Misterij (Muka Spasitelja našega) – interpretacija

6. Mirakul (Muka svete Margarite) – interpretacija

7. Moralitet (Govoren' je svetoga Bernarda od duše osujene) – interpretacija

8. Crkvena prikazanja u renesansi; transformacije srednjovjekovnih dramskih struktura; prodor renesansne poetike

9. Mavro Vetranović (Od uskrsnutja Isukrstova, Od poroda Jezusova, Suzana Čista) – interpretacija

10. Crkvena prikazanja u manirizmu; hvarsko-bračka skupina: predstavnici i tekstovi

11. Marin Gazarović (Prikazanje sv. Beatrice, Faustina i Simplicija bratje; Skazanje života svete Guljelme, kraljice ugarske) - interpretacija

12. Barokni autori crkvenih prikazanja (Antun Gleđević i Ivan Antun Nenadić); isusovačka drama; utjecaj barokne poetike na tekstove

13. Srednjovjekovni žanrovi u drami i kazalištu 20. stoljeća: predstavnici i tekstovi

14. Evaluacija predmeta

5. Vrste izvođenja nastave

x predavanja

x seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

x samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo ___________________

6. Komentari

7. Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave, polaganje dvaju kolokvija, seminarski rad, pismeni ispit.

8. Praćenje¹ rada studenata

Pohađanje nastave

1

Aktivnost u nastavi

   

Seminarski rad

1

Eksperimentalni rad

   

Pismeni ispit

0.5

Usmeni ispit

   

Esej

   

Istraživanje

   

Projekt

   

Kontinuirana provjera znanja

0.5

Referat

   

Praktični rad

   

Portfolio

   

   

   

   

9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

-pohađanje nastave

-kontinuirana provjera znanja

-seminarski rad

-pismeni ispit

10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja, Mogućnosti, Split, 1978.

2. Dani hvarskog kazališta – Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalište, knjiga II, Književni krug, Split, 1985. (Nikica Kolumbić, Hrvatska srednjovjekovna drama u vremenu i prostoru: str. 5-21.; Franjo Švelec, Vetranovićeva prikazanja i srednjovjekovna tradicija: str. 293-314.; Rafo Bogišić, Pastirsko prikazanje Antuna Gleđevića: str. 315-331.; Dunja Fališevac, Struktura i funkcija hrvatskih crkvenih prikazanja: str. 332-347.; S. P. Novak, Logika tijela i retorika ideologije u hrvatskom religijskom kazalištu: str. 398-414.; Nikola Batušić, Struktura srednjovjekovne pozornice: str. 415-425.; Josip Bratulić, Srednjovjekovne bratovštine i crkvena prikazanja: str. 452-457.)

3. Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2003.

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode i knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (Kazalište srednjega vijeka, Kazalište renesansnoga razdoblja, Kazalište baroknog razdoblja, Kazalište osamnaestog stoljeća, str. 1-206)

2. Slobodan Prosperov Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Čakavski sabor, Split, 1977.

3. Slobodan Prosperov Novak – Josip Lisac, Hrvatska drama do narodnog preporoda I. i II. dio, Logos, Split, 1984.

4. Dragan Klaić, Pozorište i drame srednjeg veka, Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1988.

5. Dani hvarskog kazališta – Marko Marulić, knjiga XV, Književni krug, Split, 1989. (Nikola Batušić, Scenski prostor Marulićevih drama: str. 305-315.; Mira Muhoberac, Čitanje Marulićeva teatra: str. 319-337.)

6. Milovan Tatarin, Zaboravljena Oliva, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (Slavonska crkvena prikazanja, str. 34- 69)

12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov

Broj primjeraka

Broj studenata

Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja

2

20

Dani hvarskog kazališta – Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalište

3

Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova

3

13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Studentska anketa.

2. OPIS PREDMETA

14. Ciljevi predmeta

Na predmetu će se pozornost usmjeriti na istraživanje korpusa tekstova koje je moguće odrediti nadređenim terminom crkvena drama. Nakon što se definiraju i opišu književnoteorijski i genološki aspekti starije hrvatske crkvene drame, utvrdit će se književnopovijesni, periodizacijski okvir relevantnih književnih predložaka koji će postati predmetom analize i interpretacije. Razlikujući dvije podvrste crkvene drame – liturgijsku dramu i crkveno prikazanje, istraživat će njihove sadržajno-formalne, teatrološke i kulturološke sastavnice te promjene (transformacije žanrovskih modela) u dijakronijskom slijedu od srednjeg vijeka, preko renesanse, manirizma, baroka do 18. stoljeća. Ukazat će se i na prisutnost elemenata i modela crkvene drame u književnosti 20. stoljeća. Studentima bi se tako pružio uvid u dugu tradiciju i kontinuitet najstarijiih žanrovskih oblika hrvatske crkvene drame te bi se pokušao razviti problemski način razmišljanja o drami i kazalištu.

15. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta za upis predmeta.

16. Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-definirati žanrovske modele crkvene drame

-napraviti dijakronijski pregled relevantnih književnih predložaka crkvene drame

-analizirati predloške sadržajno-formalno, teatrološki i kulturološki

-argumentirati povezanost promjena žanrovskih modela s obzirom na pripadnost određenom stilskom razdoblju i poetici

17. Sadržaj predmeta

Syllabus:

15. Uvod u predmet

16. Pokušaj definiranja crkvene drame. Vrste i žanrovi crkvene drame

17. Liturgijska drama (Ideši že milostivče, ka požrtiju) – interpretacija

18. Crkvena prikazanja: misterij, mirakul i moralitet – razvoj i obilježja

19. Misterij (Muka Spasitelja našega) – interpretacija

20. Mirakul (Muka svete Margarite) – interpretacija

21. Moralitet (Govoren' je svetoga Bernarda od duše osujene) – interpretacija

22. Crkvena prikazanja u renesansi; transformacije srednjovjekovnih dramskih struktura; prodor renesansne poetike

23. Mavro Vetranović (Od uskrsnutja Isukrstova, Od poroda Jezusova, Suzana Čista) – interpretacija

24. Crkvena prikazanja u manirizmu; hvarsko-bračka skupina: predstavnici i tekstovi

25. Marin Gazarović (Prikazanje sv. Beatrice, Faustina i Simplicija bratje; Skazanje života svete Guljelme, kraljice ugarske) - interpretacija

26. Barokni autori crkvenih prikazanja (Antun Gleđević i Ivan Antun Nenadić); isusovačka drama; utjecaj barokne poetike na tekstove

27. Srednjovjekovni žanrovi u drami i kazalištu 20. stoljeća: predstavnici i tekstovi

28. Evaluacija predmeta

18. Vrste izvođenja nastave

x predavanja

x seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

x samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo ___________________

19. Komentari

20. Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave, polaganje dvaju kolokvija, seminarski rad, pismeni ispit.

21. Praćenje² rada studenata

Pohađanje nastave

1

Aktivnost u nastavi

   

Seminarski rad

0.5

Eksperimentalni rad

   

Pismeni ispit

0.25

Usmeni ispit

   

Esej

   

Istraživanje

   

Projekt

   

Kontinuirana provjera znanja

0.25

Referat

   

Praktični rad

   

Portfolio

   

   

   

   

22. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

-pohađanje nastave

-kontinuirana provjera znanja

-seminarski rad

-pismeni ispit

23. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja, Mogućnosti, Split, 1978.

2. Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2003.

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode i knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

24. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (Kazalište srednjega vijeka, Kazalište renesansnoga razdoblja, Kazalište baroknog razdoblja, Kazalište osamnaestog stoljeća, str. 1-206)

2. Slobodan Prosperov Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Čakavski sabor, Split, 1977.

3. Slobodan Prosperov Novak – Josip Lisac, Hrvatska drama do narodnog preporoda I. i II. dio, Logos, Split, 1984.

4. Dani hvarskog kazališta – Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalište, knjiga II, Književni krug, Split, 1985. (Nikica Kolumbić, Hrvatska srednjovjekovna drama u vremenu i prostoru: str. 5-21.; Franjo Švelec, Vetranovićeva prikazanja i srednjovjekovna tradicija: str. 293-314.; Rafo Bogišić, Pastirsko prikazanje Antuna Gleđevića: str. 315-331.; Dunja Fališevac, Struktura i funkcija hrvatskih crkvenih prikazanja: str. 332-347.; S. P. Novak, Logika tijela i retorika ideologije u hrvatskom religijskom kazalištu: str. 398-414.; Nikola Batušić, Struktura srednjovjekovne pozornice: str. 415-425.; Josip Bratulić, Srednjovjekovne bratovštine i crkvena prikazanja: str. 452-457.)

25. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov

Broj primjeraka

Broj studenata

Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja

2

70

Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova

3

26. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Studentska anketa.