SNEŽANA KRANJEC PRIRUČNIK ZA UČITELJE DEMOKRACIJA OD MALIH NOGU”






Snežana Kranjec, Priručnik za učitelje: Demokracija od malih nogu”

Snežana Kranjec, Priručnik za učitelje: Demokracija od malih nogu”


OŠ-SE „GELSI“, Rijeka

Vukovarska 27

SNEŽANA KRANJEC PRIRUČNIK ZA UČITELJE DEMOKRACIJA OD MALIH NOGU”


PROGRAM INTEGRACIJSKO-KORELACIJSKOG PROJEKTA

za školsku 2018./2019.godinu

SNEŽANA KRANJEC PRIRUČNIK ZA UČITELJE DEMOKRACIJA OD MALIH NOGU”





ZA PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE




Program osmislila: Snežana Kranjec, dipl.učit., učitelj mentor


Rijeka, 28. kolovoza 2018.

Dvije, tri riječi autora o projektu…


Ovaj projekt nastao je jer sam uočila potrebu s učenicima pojačano raditi na međusobnom uvažavanju.

Tijekom dugogodišnjeg rada s djecom primijetila sam da je svaka slijedeća generacija učenika sve svjesnija svojih/vlastitih prava i tu poštivanje prava prestaje. Drugi segment (po meni mnogo važniji), imati prava donosi veliku odgovornost, tj. poštivati tuđa prava, djeca zanemaruju. Iako je to normalan proces odrastanja, jer su djeca u dobi od šest, sedam godina egocentrična i skoncentrirana na sebe, mislim da to ipak ne treba olako shvaćati.

Liberalan odgoj u većini suvremenih obitelji, ubrzan tempo života današnjih obitelji i velika izloženost djece negativnom utjecaju mas medija mogu dovesti do toga da ti isti učenici izrastu i u takve osobe što nije ni u njihovom interesu ni u interesu demokratskog društva kojem trebaju samosvjesni, sigurni i odgovorni građani kojima predajemo budućnost u ruke.

Raditi na toleranciji, uvažavanju i poštivanju različitosti u eri globalizma potrebnije je nego ikad i treba u to ulagati od malih nogu. Tako je nastao projekt Demokracija od malih nogu. Program je razrađen prema „Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava“ i u potpunosti integriran i koreliran s postojećim nastavnim planom i programom za prvi razred osnovne škole. Teme radionica se poklapaju s programom hrvatskog jezika, prirode i društva, tjelesne i zdravstvene kulture, likovne kulture, glazbene kulture i satovima razredne zajednice tako da ne opterećuju učenike dodatnim sadržajima.

Kroz igru, zabavu i vedro osmišljenu nastavu učenici bi trebali usvojiti pojmove kao ljudska prava, prava djece, odgovornost, poštivanje drugih i tuđeg mišljenja iako se razlikuje od njihova, te polako vođeni osmišljenim radom izrastati u male ljude koji su sigurni u sebe, svjesni svojih mana i vrlina i sposobni procijeniti što je prihvatljivom, a što neprihvatljivo ponašanje jer te se sposobnosti mogu steći.

Ako omogućim svojim učenicima da se osjećaju sigurnima, poštivanima, te spremnima na suradnju u samom procesu učenja, ako uspijem stvoriti humanu, tolerantnu atmosferu unutar razreda znači da je cilj ovog projekta postignut, te da sam uspjela povezati učenike sa ljudskim pravima, poštivanjem osobnosti i dostojanstvom svakog učenika.

Snežana Kranjec


SNEŽANA KRANJEC PRIRUČNIK ZA UČITELJE DEMOKRACIJA OD MALIH NOGU”















SNEŽANA KRANJEC PRIRUČNIK ZA UČITELJE DEMOKRACIJA OD MALIH NOGU”























Važnost odgoja i obrazovanja za ljudska prava


Naša sadašnjost obilježena je postojanjem raznih problema koji iziskuju velike promjene od kojih se najveća mora zbiti u samom pristupu čovjeka tom istom problemu. To znači da treba raditi na razvijanju svijesti čovjeka. Važno je da čovjek prihvati odgovornost za svoja djela; bez napora i truda svakog pojedinca ne može doći ni do kakvih pozitivnih promjena i pomaka u društvu.

U osnovnoj školi obrazuje se i odgaja buduće naraštaje radnika, znanstvenika, političara, ekonomista,… i zadatak je škole pripremiti svakog pojedinca za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva. Edukacija za demokraciju i aktivnu građansku participaciju, što uključuje poznavanje ljudskih prava, osnovnih demokratskih principa i procedura zasnovanih na ostvarenju funkcioniranja pravne države, te odgoj za mir, interkulturalnost i nenasilje, nedovoljno je zastupljena u postojećem obrazovnom sustavu. Obrazovni sustav koji će mladima omogućiti kvalitetnije društvene odnose, integraciju, te neometanu i uspješnu komunikaciju, mora sadržavati i civilnu pismenost. Ovakva edukacija unijet će pozitivne promjene u život škole, život cijele obitelji i pomoći u izgradnji djetetove osobnosti. Važno je da dijete nauči prihvaćati, poštivati i saslušati tuđe mišljenje te različitosti među ljudima. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava nije samo dodatni sadržaj koji će opteretiti postojeći nastavni plan i program; ono se tiče obrazovanja u cijelosti i može biti sastavni dio većine predmeta. Obrazovanje za ljudska prava ima temeljnu ulogu u pružanju smjernica za izgradnju društva. Demokracija i poštivanje ljudskih prava omogućavaju svakome preuzimanje odgovornosti pa obrazovanjem o ljudskim pravima formiramo osobe/građane koji će biti u stanju izvršiti jasan izbor koji je u interesu cijele zajednice, pridonoseći tako razvoju demokratskog društva čije temelje čine pravda, sloboda i odgovornost.

"Prva zadaća odgoja i obrazovanja je s učenicima vježbati ulogu ponašanja po pravilima društva, naučiti ih da se život i društvo sastoje od niza pravila prisutnih da ih se poštuje, ali i da zaštite. Učenici trebaju uz pomoć praktičnih primjera naučiti razumijevati koja su im prava i obaveze i na koji način je ograničena njihova vlastita sloboda slobodom drugih. Moraju naučiti kako se to sudjeluje u javnom životu, te razviti kod njih vještine donošenja nepristranih procjena, koje su nužne za sudjelovanje u javnom životu. Nužno je da svatko tko ostvaruje svoja prava u jednakoj mjeri ispunjava i svoje obaveze. Obrazovanje i odgoj bit će demokratski samo kad svi postanu dijelom društva koje je izgrađeno međusobnom odgovornošću i pomoći te na taj način osigurava osnovna prava svim svojim građanima.“ ( Sposobnost učenja: Naše skriveno bogatstvo. UNESCO-ov izvještaj o obrazovanju za 21. stoljeće, Njemačka UNESCO komisija, Neuwied; Kriftel; Berlin: Luchterhand, 1997., str. 50-52)

Ukratko, bez demokratskog načina razmišljanja, bez poznavanja ljudskih prava i dužnosti nema ni razvoja društva. Da bi osigurali bolju kvalitetu života i živjeli sadašnjost razmišljajući o budućnosti, da bi znali suočiti se s pogreškama i nastojali ih ispraviti moramo živjeti i disati u duhu demokracije, poštivati različitosti, njegovati multikulturalnost, jačati osjećaj za pravednost, toleranciju i poštenje, razvijati sposobnost rješavanja sukoba nenasilnim putem, razvijati osjećaj odgovornosti i solidarnosti i unaprijediti vještine komunikacije, kritičkog mišljenja i zaključivanja.

Ako naše buduće generacije, naši naraštaji nauče poštivati i čuvati sebe same i svog bližnjeg, znat će poštivati i čuvati svoj okoliš vodeći računa da nisu njegovi vlasnici, već da im je samo dana prilika da svoj život provedu na ovom divnom planetu zvanom Zemlja uživajući u povlasticama što nam ih priroda velikodušno daje na korištenje.

Učenje demokracije mora se odvijati u demokratskom okružju. Ipak, stvaranje demokratske klime u učionici kao i u školi često je zanemareno. Organizacija većina škola je još uvijek hijerarhijske strukture, gdje učenici imaju malo ili ništa utjecaja u vođenju škole i u procesu donošenja odluka.

Jedan od glavnih ciljeva odgojno obrazovnog sustava mora biti pomoći učenicima da postanu slobodoumni demokratski pojedinci koji su kreativno uključeni u društvo, koji su uravnoteženi i zdravi. U globalu, nastavni programi moraju promicati poštivanje ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i demokratskih vrijednosti.

Esencijalne vrijednosti obrazovnog sustava moraju biti jednaka prava, cjeloživotno učenje za sve, jednakopravan pristup, usmjerenost k budućnosti, akademska sloboda i briga za okoliš i zdravlje.

Svaki građanin, kao prvi akter u procesu promjena, ima sposobnost aktivno pridonijeti razvoju i promoviranju razvoja demokracije. Da bi to znao i mogao, mora imati potrebne informacije o problematici te ujedno znati kako djelovati, a da ne krši zakon ili nečija prava.


Sudjelovanje svakog pojedinog građanina u procesu odlučivanja je prvi uvjet za opstanak cjelokupne civilizacije.


Ciljevi odgoja i obrazovanja za ljudska prava


Ljudska prava su u svim područjima osnova mirnog zajedničkog suživota: kako u međunarodnoj, tako i u nacionalnoj politici, u mjestu gdje stanujete ili u obitelji. Ona se tiču svakog pojedinca i zagarantirana su svakome. Jedan od najvažnijih obrazovnih zadataka je upoznavanje i promicanje ljudskih prava.

Demokracija u nekoj zemlji živi od suradnje njenih građana. Zadatak obrazovanja je i da odgovori na pitanja zašto i zbog čega mi živimo zajedno. Zadatak obrazovanja je da svakom pojedincu pruži šansu da tijekom cijelog života igra aktivnu ulogu u stvaranju budućnosti društva. Zbog toga svaki obrazovni sustav ima zadaću da svakog pojedinca pripremi za njegovu ulogu u društvu.

Objašnjavanjem i učenjem svojih prava i obaveza u školi te razvijanjem socijalnih kompetencija u timskom radu, obrazovanje priprema svakog pojedinca na njegovu buduću ulogu.

Stajalište da je zadatak škole pripremiti pojedinca za aktivno sudjelovanje u životu društva proširilo se proširivanjem demokratskih principa na cijelu zemaljsku kuglu. Tolerancija se ne može predstaviti kao izolirani predmet uz ostale školske predmete. Cilj svega ni u kojem slučaju nije predavati moralističke principe kao kruta pravila, što bi sličilo na indoktrinaciju, već uvesti demokratsku praksu u škole.

Za učenike su građansko obrazovanje i političko opismenjavanje kompleksni predmeti u kojima se mora učiti kako zauzeti vrijednosni stav prema nekoj stvari, odnosno, kako sudjelovati u javnom životu. Tijek nastave zahtijeva uključivanje savjesti učenika. No, kako bi se razvila i učvrstila savjest, odgoj i učenje se od početka djetinjstva moraju zasnivati na razumu, kao pretpostavci slobodnog razmišljanja i djelovanja. Kad takvi učenici jednom postanu punoljetni, aktivni građani, daljnja izobrazba bit će njihov stalni pratilac na veoma teškom putu, gdje se moraju uskladiti njihove jasne slobode i osnovna prava s obvezama i odgovornošću prema drugima i društvu. Zbog toga je zadaća obrazovanja i odgoja da razviju i učvrste sposobnosti prosuđivanja. Učenje bi kao doživotni proces trebalo pomoći aktivnom sudjelovanju u stvaranju društva.

Time bi se svakom pojedincu omogućilo preuzimanje dijela odgovornosti za zbivanja u svim dijelovima razvoja društva tijekom cijelog njegovog života.

Ciljevi odgoja i obrazovanja za ljudska prava su:

U članu 29. Konvencije o pravima djeteta tematizirani su odgojni ciljevi:

"Odgoj djeteta trebao bi biti usmjeren tako da (...) promiče poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda(...), kao i poštivanje drugih kultura. Odgojem dijete treba pripremiti na život u slobodnom društvu, za koji će svjesno imati odgovornost i koji će voditi u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, jednakosti spolova i prijateljstva među svim narodima (...). Osim toga, odgojem treba djetetu usaditi poštovanje prirodne okoline." 

I Opća deklaracija o ljudskim pravima u članu 26. sadrži sljedeće dijelove:

"Obrazovanje treba  imati za cilj potpuni razvoj ljudske osobnosti, kao i jačanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba unapređivati razvoj razumijevanja, strpljenja i prijateljstva među svim narodima i svim rasnim ili religioznim grupama te na taj način pomagati ostvarivanje djelatnosti Ujedinjenih naroda."  

„Odgoj o ljudskim pravima - kao i političko obrazovanje uopće - služi za razvijanje i unapređenje sposobnosti prosuđivanja i kritiziranja kod učenika. Odgoj o ljudskim pravima treba  "pobuditi“ i ojačati spremnost da se pojedinac zauzima za ostvarenje ljudskih prava i da se suprotstavi njihovu nepoštivanju. U to je uključena spremnost da se zaštiti pravo drugog. Učenici bi trebali biti osposobljeni da pitanje ostvarenja ljudskih prava promatraju kao bitan faktor pri prosuđivanju političke situacije u vlastitoj i drugim zemljama. (...) Ovako postavljen odgoj o ljudskim pravima  slaže se s odgojem o socijalnoj odgovornosti i toleranciji,  odgojem protiv rasizma i neprijateljstava prema drugima. Odgoj o ljudskim pravima mora biti povezan s osposobljavanjem učenika da toleriraju druge u njihovu drukčijem načinu života.“ (Objava Ministarstva školstva i daljnje obrazovanje pokrajine Nordrhein-Westfallen od 14.02.1997. godine; preuzeto iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti"; Radna mapa ´98, Projektni ured Minden) 

Metode rada


Metode rada bazirane su na aktivnom sudjelovanju učenika u nastavi, njihovim stavovima i aktivnostima. U edukaciji za ljudska prava primarna je komponenta ona odgojna, pa je nužno u nastavi prodiskutirati o vrijednostima, stavovima i osjećajima, omogućiti učenicima razvoj svjetonazora, a ne samo prikupljanje činjenica. Za postizanje tog cilja potrebno je dopustiti učenicima iznošenje vlastitog mišljenja i raspravljanje te ih potaknuti na kreativno razmišljanje i uvažavanje tuđih stavova.

Metode koje se mogu koristiti u radu s učenicima su metode „čitanja i pisanja za kritičko mišljenje“ (Forum za slobodu odgoja):

Neki načini rada u skupinama:

Ostale metode:


Naravno da će svaki učitelj birati one metode koje najviše odgovaraju njegovoj osobnosti kao i samom sastavu razreda te će ovisiti o tome kako je zamišljena realizacija pojedinog sata. Ono što bi se trebalo izbjegavati, odnosno minimalno koristiti, je frontalni oblik rada jer pri odgoju i obrazovanju za ljudska prava nastojimo uključiti sve učenike u aktivan rad. Svi učenici bi trebali biti motivirani da se uključe u rad svojih grupa (većina predloženih metoda provodi se u paru ili u grupi učenika).



Uloga učitelja


Uspjeh u ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja za ljudska prava u najvećoj mjeri ovisi o učitelju i zahtijeva promjenu uloge učitelja.

Autoritet je često od mnogih krivo interpretiran kao nadmoć koja nalaže poslušnost. To nije autoritet, to je zloupotreba kojom dijete pretvaramo u pasivnog promatrača. Autoritet svakog učitelja bi se morao zasnivati na njegovoj sposobnosti da učenike usmjerava tako da znaju koristiti svoju slobodu jer ona za sobom nosi odgovornosti; da znaju i poznaju svoja prava jer to znači da će znati poštivati i uvažavati prava drugih; da se znaju solidarizirati jer to zahtijeva empatiju i zalaganje.

Odgojem i obrazovanjem za ljudska prava omogućava se učeniku da ostvaruje svoja prava, a ona moraju ponajprije biti ostvarena u odnosu učenik-učitelj i učenik-učenik. Učitelj mora u radu dati prednost onim oblicima rada/metodama koje potiču na suradnju i međusobno pomaganje.

Od posebne je važnosti u razredno odjeljenje uvesti ozračje povjerenja i poštivanja. To će svim učenicima dati priliku sudjelovati u donošenju odluka što će kod njih razviti osjećaj pripadnosti grupi-razredu. Činjenica da mogu i smiju izraziti svoje mišljenje i svoj stav, činjenica da se i njih sluša jedan je od osnovnih uvjeta u ostvarivanju njihovih prava, a ovisi o učitelju.

Svojim radom učitelj mora postići da ga se učenici ne boje već ga vole, poštuju i imaju povjerenja u njega.

Učitelj snosi odgovornost za stvaranje ozračja koje omogućuje cjelovit razvoj djeteta. Osobni primjer učitelja i njegov odnos prema učenicima važno je sredstvo u postizanju tog cilja. Ako se učitelj prema svojim učenicima odnosi s poštovanjem, strpljenjem, vodeći brigu o napretku svakog pojedinog učenika i poštujući pritom njihovu osobnost, formirat/stvorit će se razred/odjeljenje odgovornih učenika koji cijene svog učitelja i znanja koja im on prenosi.

Ako je učitelju cilj OSMIJEH NA SVAKOM DJEČJEM LICU i on sam će se cijeli svoj radni vijek osmjehivati zadovoljan vlastitim postignućima u radu sa svojim učenicima. Njegovi će učenici izrasti u odgovorne osobe koje poznaju svoja prava, ali poštuju i uvažavaju prava i mišljena drugih; u osobe koje se znaju postaviti prema problemu i koja doprinose razvoju svoje zajednice, a sjećanje na svog učitelja izmamit će uvijek na njihovim licima OSMIJEH.

Projekt „Demokracija od malih nogu“




Ovaj projekt nastao je jer se uočila potreba da se učenicima pojačano radi na međusobnom uvažavanju. Tijekom dugogodišnjeg rada s djecom uočeno je da je svaka nova generacija učenika/ca sve svjesnija vlastitih prava, ali tu poštivanje prava prestaje. Drugi segment, mnogo važniji, da imati prava donosi veliku odgovornost i dužnosti, tj. poštivati tuđa prava, djeca zanemaruju. Iako bi se moglo reći da je to normalan proces odrastanja, jer su djeca u dobi od šest, sedam godina egocentrična i okrenuta sebi, vlastitoj sreći i zadovoljstvima, to se ne treba olako shvaćati.

Raditi na toleranciji, uvažavanju i poštivanju različitosti u eri globalizma potrebnije je nego ikad i treba u to ulagati od malih nogu. Tako je nastao projekt Demokracija od malih nogu. Program je razrađen prema „Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava“ i u potpunosti integriran s postojećim nastavnim planom i programom za prvi razred osnovne škole. Teme radionica se poklapaju s programom hrvatskog jezika, prirode i društva, tjelesne i zdravstvene kulture, likovne kulture, glazbene kulture i satovima razredne zajednice tako da ne opterećuju učenike/ce dodatnim sadržajima. Najveći naglasak je na programskoj cjelini razvoja samosvijesti i identiteta odnosno, poticanja učenika na otkrivanje sebe, svoje osobne iskaznice, svojih korijena i razumijevanje svojih prava i odgovornosti spram sebe i drugih.

Primjenom različitih mogućnosti izražavanja, rada u grupi, u paru ili pojedinačno povećava se učenička motivacija. Crtanje, izražavanje pokretom ili muzikom, dramatizacija, vođenje intervjua, igra, ples, izvođenje skečeva, istraživanje i rješavanje problema, rad na projektu, razgovori, igre simulacije, igre uloga i sl. samo su neki od oblika rada kojima potičemo učenika/cu na aktivnost.

Uvesti u nastavu metode koje promiču kritičko mišljenje među učenicima pružit će dodatnu kvalitetu nastavi odgoja i obrazovanja za ljudska prava jer „kritičko mišljenje uključuje složene procese mišljenja koji počinju s informacijom, a završavaju odlukom“ (Steele, Meredith, Temple, Walter, 2004:1). Za one koji kritički razmišljaju, bazično razumijevanje informacija je tek početak, a ne cilj učenja. Kritičko mišljenje znači krenuti od neke postavke, razmotriti je, preispitati, usporediti sa suprotnim stajalištima, naći argumente i na kraju svega toga zauzeti stav. „Kritičko mišljenje je najvažnije umijeće u otvorenom i demokratskom društvu“ (Steele, Meredith, Temple, Walter, 2004:1). Preporuka svim učiteljima/učiteljicama koji se žele dublje posvetiti odgoju i obrazovanju za ljudska prava je da prođu edukacije Foruma za slobodu odgoja1, posebno „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“2 i „Pravo u svakodnevici“3. Radi se o kvalitetnim edukacijama koje će učitelju/učiteljici koji ima teorijska znanja potrebna za provođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava pružiti znanja o metodama i oblicima rada što će mu pomoći u radu s djecom, u osmišljavanju radionica zanimljivih djeci i približavanju djeci tematike ljudskih prava na njima primjeren način.

Sadržaji odgoja i obrazovanja za ljudska prava i prije su bili zastupljeni u hrvatskim odgojno-obrazovnim materijalima i programima. Međutim, njihovo provođenje i količina zastupljenosti u nastavi ovisila je o kreativnosti i spremnosti pojedinog učitelja/učiteljica da dio nastavnog gradiva propisanog Nastavnim planom i programom poveže s temom ljudskih prava u većoj mjeri od one, njime propisane. Koliko će prostora tematici ljudskih prava učitelj/učiteljica dati, ovisi i o zastupljenosti same teme u udžbenicima koji se koriste u nastavi, kao što to ovisi i o znanju koje učitelj/učiteljica ima.

Nastavom osmišljenom po metodama čitanja i pisanja za kritičko mišljenje, učenici/ce će kroz igru, zabavu i vedro osmišljenu nastavu usvojiti pojmove kao ljudska prava, prava djece, odgovornost, poštivanje drugih i poštivanje tuđeg mišljenja iako se razlikuje od njihova. Vođeni osmišljenim radom izrastat će u male ljude koji su sigurni u sebe, svjesni svojih mana i vrlina i sposobni procijeniti što je prihvatljivo i usvajati temeljne vrednote odgoja i obrazovanja za ljudska prava.

Ako se učenicima omogući da se osjećaju sigurnima, poštovanima, ako se uspije stvoriti humana, tolerantna atmosfera unutar razreda, znači da je cilj ovog projekta postignut, te da se učenike/ce uspjelo povezati sa ljudskim pravima, poštovanjem osobnosti i dostojanstvom svakog učenika/ce.



Socijalni, spoznajni i društveni razvoj djece prvog razreda osnovne škole



Projektom „Demokracija od malih nogu“ želi se poučiti djecu boljoj komunikaciji, utjecati na njihov moralni razvoj razvijajući kod njih empatiju, razviti pojam međusobne povezanosti jačajući osjećaj za zajednicu i razviti razumijevanje za životnu međuovisnost vodeći se motom „obuj tuđe cipele“. Nastoji se razviti učenikovu motivaciju za međusobno poštivanje kako bi uspješno sudjelovali u demokratskom društvu.

Prilikom planiranja rada, u svrhu realizacije postavljenih ciljeva, treba voditi računa o mogućnostima djece, o njihovom emocionalnom, spoznajnom, društvenom i socijalnom razvoju. U protivnom rad neće dovesti do željenih rezultata jer će djeci biti pretežak, nerazumljiv ili nezanimljiv.

Kate Burke Walsh u Kurikulumu za prvi razred: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete4 daje prikaz razvojnih obrazaca šestogodišnjaka i sedmogodišnjaka (Walsh, 2004).

Na socijalnom planu sedmogodišnjaci uvijek žele biti prvi i vole se natjecati, ali kada gube znaju biti skloni neljubaznosti, varanju i smišljanju vlastitih pravila. Često su povučeni, okrenuti sebi, zle volje i često se dure misleći da ih „nitko ne voli“. Vrlo lako mijenjaju raspoloženje, ne vole griješiti, treba im neprestani poticaj, očekuju pomoć odrasle osobe, ali su savjesni i ozbiljni. Jako vole iznenađenja, prijatelji su im iznimno važni, ali vole i naređivati, gnjaviti i kritizirati druge, a kada su povrijeđeni se lako i jako uzbude.

Na spoznajnom planu sedmogodišnjaci vole puno ponavljati naučeno, vole dovršiti započeto i često iskazuju želju da nešto urade sami i da budu sami dok rade, a tijekom rada često ispravljaju, brišu, jer teže savršenom uratku. U toj dobi uočava se razvoj sposobnosti razmišljanja, želje za otkrivanjem i istraživanjem. Počinju shvaćati pojam prošlosti i pojam društva, ali mora biti povezan sa sadašnjošću. Uživaju u igri pa je i učenje kroz igru daleko produktivnije, ali treba izbaciti natjecateljski element jer su izuzetno kompetitivni pa bi mogli pretjerati u želji da budu „prvi“. Vole razvrstavati, a proizvodnja je vrlo velika, ponose se količinom radova, ali se ne opterećuju kvalitetom. Uživaju u stolnim igrama pa će grupni rad prihvatiti bez problema.

Na društvenom planu su izuzetno osjetljivi i oštru kritiku mogu primiti vrlo teško. Često im treba pomoć i poticaj u prevladavanju teških situacija na koje nailaze jer se u protivnom mogu u potpunosti zablokirati i isključiti. Vrlo je često pretjerivanje u ponašanju koje valja razumjeti, ali ne i tolerirati jer su u toj dobi skloni iskušavati gdje su granice autoriteta. Iako u toj dobi često imaju najboljeg prijatelja, prijateljstva se često mijenjaju pa je dobro često mijenjati raspored sjedenja. Najbolje rade u paru ili samostalno, ali će bez problema prihvatiti i rad u većoj grupi.

Iako je svako dijete koje se poučava jedinka za sebe, jedinstven proizvod određene kulture, obitelji, okoline, zdravlja i temperamenta i kao takvog ga učitelj mora razumjeti, postoje i jasni obrasci ponašanja koji se pojavljuju u određenoj dobi. Učitelji/učiteljice koji organiziraju razredno okruženje i planiraju sadržaj rada moraju uzeti u obzir sve te činjenice kako bi pomogli svakom djetetu da u potpunosti ostvari i dostigne svoje mogućnosti.





Izvedbeni plan i program odgoja i obrazovanja za ljudska prava za prvi razred osnovne škole





Planiran broj sati: 32 (prilagodbom sadržaja, broj sati može se i smanjiti kako bi se mogao odraditi unutar 14 sati nastave u sklopu Sata razrednika ili Prirode i društva)

Predviđen broj sati je okvirno postavljen jer će se katkad neka tema provlačiti i više tjedana; biti povezana s programom prirode i društva ili hrvatskog jezika; ili će jednostavno učenicima biti vrlo interesantna pa će se u hodu nadograđivati. Učiteljima/učiteljicama se često dogodi da se pojedinu aktivnost isplanira do najsitnijih detalja, a onda učenici/ce zaintrigirani temom, povedu u drugom smjeru ili daju ideje na koji bi se još način moglo pristupiti istoj temi.



RUJAN

  1. Upoznajmo se – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu; međusobno upoznavanje učenika/ca; omogućiti svakom učeniku/ci osjećaj važnosti te da zanima ostale učenike/ce

Korelacija: Priroda i društvo (Škola); Glazbena kultura (pjevanje pjesme „Mi smo djeca vesela“); Likovna kultura (crtanje)



LISTOPAD

  1. Stvaramo razredna pravila – zajednički svijet prava i sloboda

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu; prava, dužnosti i pravila u učionici; stvoriti osjećaj identiteta i dati djeci priliku da shvate što znači MI i kako se određuju pravila koja će svi poštivati i tako da svi sudjeluju, istaknuti važnost svakog pojedinca i njegov doprinos grupi

Korelacija: Priroda i društvo (Škola, Jesen-promjene u prirodi); Likovna kultura (crtanje)

  1. Moja bubamara – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu; međusobno upoznavanje učenika/ca; omogućiti djeci razmjenu informacija o sebi, omogućiti svakom učeniku/ci osjećaj važnosti te da zanima ostale učenike/ce

Korelacija: Glazbena kultura (slušanje skladbe B.Bartoka „Igra“, pjevanje pjesme „Nije lako bubamarcu“), Priroda i društvo (Obitelj); Likovna kultura (crtanje)



STUDENI

  1. Poželjno i nepoželjno ponašanje – od sukoba do mira

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca, uočavati potrebu aktivnog slušanja i nenasilnog rješavanja sukoba

Korelacija: Priroda i društvo (Škola, Život i rad u školi); Glazbena kultura (smišljanje brojalica); Hrvatski jezik (dramatizacija); Likovna kultura (crtanje)

  1. Svi imamo prava i obveze – zajednički svijet prava i slobode

Predviđen broj sati: 1

Cilj sata: Prava, dužnosti i pravila u učionici, dati učenicima priliku shvatiti što znači MI i kako se određuju pravila, poticanje osobne odgovornosti,

Korelacija: Priroda i društvo (Obitelj, Život u obitelji); Glazbena kultura (pjevanje pjesme „Dom“); Likovna kultura (crtanje)



PROSINAC

  1. Što želim, a što mi uistinu treba – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 3

Cilj sata: Upoznavanje s ljudskim pravima; omogućiti učenicima da se bave svojim osnovnim potrebama i tko im to omogućava, probuditi interes za prava djeteta, upoznati učenike s postojanjem kršenja prava

Korelacija: Priroda i društvo (Blagdani); Hrvatski jezik (Sveti Nikola, Božić); Likovna kultura (crtanje); Glazbena kultura (pjevanje pjesme „Sveti Nikola“);

  1. Svi različiti-svi jednaki – različitost kultura

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Poimanje drugih, zašto se razlikujemo, učenici/ce otkrivaju razlike i sličnosti koje dijele jedni s drugima, shvatiti kako bez obzira na mjesto rođenja i sve ostale razlike, svi imamo ista prava ma gdje i u kojim uvjetima živjeli

Korelacija: Tjelesna i zdravstvena kultura (poštivanje pravila); Hrvatski jezik (razgovor)



SIJEČANJ

  1. Razredna kutija povjerenja – zajednički svijet prava i sloboda

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca, jačanje osjećaja pripadnosti grupi, poticanje demokratskih odnosa

Korelacija: Priroda i društvo (Kućni red škole, Razredna pravila)

  1. Razred prijateljstva – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca; omogućiti djeci razmjenu informacija o sebi i iznošenje vlastita mišljenja

Korelacija: Hrvatski jezik (sastavljanje rečenica), Likovna kultura (crtanje)



VELJAČA

  1. Prava djece – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 3

Cilj sata: Upoznavanje učenika s pravima djece, buditi interes za dječja i ljudska prava

Korelacija: Likovna kultura (crtanje); Hrvatski jezik (opisivanje slike, govorenje i pisanje, sastavljanje rečenica)



OŽUJAK

  1. Stablo u cvatu – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca, omogućiti djeci razmjenu informacija o sebi.

Korelacija: Priroda i društvo (Promjene u prirodi); Likovna kultura (crtanje); Hrvatski jezik (sastavljanje rečenica)



TRAVANJ

  1. Pravo na čist okoliš – svijet kao cjelina

Predviđen broj sati: 3

Cilj sata: Spoznati značenje Dana planeta Zemlje, saznati o načinima očuvanja prirode, razvijati ljubav prema prirodi, razvijati ekološku svijest, upoznati učenike s pravom na čist okoliš

Korelacija: Priroda i društvo (Kultura življenja); Glazbena kultura (pjevanje i slušanje skladbe Lijepa naša Hrvatska); Hrvatski jezik (sastavljanje rečenica); Tjelesna i zdravstvena kultura (hodanje, trčanje)



SVIBANJ

  1. Posvađali smo se, hajde da to riješimo – od sukoba do mira

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Rješavanje sukoba, komunikacija kao temelj boljeg razumijevanja, upoznati učenike/ce s različitim vrstama rješavanja sukoba.

Korelacija: Priroda i društvo (Kućni red škole), Hrvatski jezik (govorenje)



LIPANJ

  1. Veliki svijete, moli te dijete – samosvijest i identitet

Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: buditi interes za dječja i ljudska prava, poticati učenike na suradnju i zajedničko rješavanje zadataka

Korelacija: Likovna kultura (crtanje); Hrvatski jezik (interpretacija pjesme)


Razrada nastavnih jedinica/radionica





Upoznajmo se – samosvijest i identitet


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu; međusobno upoznavanje učenika/ca; omogućiti svakom učeniku/ci osjećaj važnosti te da zanima ostale učenike/ce

Korelacija: Priroda i društvo (Škola); Glazbena kultura (pjevanje pjesme „Mi smo djeca vesela“); Likovna kultura (crtanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: CD s pjesmom „Mi smo djeca vesela“; listići s raznim figurama bliskim djeci (2x15); papir za crtanje i flomasteri u boji; najdraža igračka; hamer papir

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode; rad u paru i rad u skupini, kružno odgovaranje



Mogući tijek aktivnosti

Učitelj/učiteljica objašnjava učenicima da će današnji dan biti nešto drukčiji jer se neće koristiti udžbenicima i pisankama, te da je za uspješnost sata izuzetno važno da dok netko od njihovih prijatelja ili učitelj/učiteljica govori, pomno slušaju kao što će i oni biti saslušani.

Učenici/ce i učitelj/učiteljica sjedaju u krug na pod učionice sa svojim najdražim igračkama. Učitelj/učiteljica predstavlja se učenicima dajući im tako primjer na koji način će se i oni sami predstaviti kada dođe red na njih. Učitelj/učiteljica: „ Ja sam Snežana Kranjec, vaša učiteljica. Veseli me što ćemo se četiri godine družiti u učenju i igri. Volim svoju obitelj i volim se družiti s djecom i naučiti ih nečemu lijepom i korisnom. Imam puno prijatelja i kad imam slobodnog vremena volim ga provoditi s njima. Volim šetati šumom i brati gljive. Sa zadovoljstvom pečem kolače. Osobito volim svoje kućne ljubimce. Zato sam danas u školu, umjesto igračke, donijela fotografije nekih svojih kućnih ljubimaca (pokazujem fotografije mace i psa). Željela bih se s vama lijepo družiti i slagati. Sada je vrijeme da se vi predstavite tako da se što bolje upoznamo jer mi smo kao jedna velika obitelj koja se međusobno pomaže, sluša i dobro poznaje.“ Učenici/ce pokazuju igračku što su donijeli i objašnjavaju zašto im je baš ta igračka najdraža.

Nakon što su govorili svi učenici/ce koncentracija je popustila pa učitelj/učiteljica pušta CD sa skladbom koju su naučili na prethodnom satu glazbene kulture „Mi smo djeca vesela“. Učenici/ce pjevaju.

Učitelj/učiteljica dijeli listiće s raznim crtežima (svaki crtež se ponavlja dva) i moli učenike/ce da pronađu svog para. Učenicima se zadaje zadatak da u idućih 5-10 minuta doznaju što više o svom paru (ime, gdje žive, omiljena životinja, imaju li brata ili sestru,…). Vraćaju se u krug i svaki učenik/ca nastoji svog para predstaviti ostalim učenicima.

Radionicu završavamo tako da učenici/ce crtaju sebe i svoju najdražu igračku predstavljajući se crtežom. Crteže lijepimo na veliki hamer papir s naslovom „Sada se poznajemo mnogo bolje“. Za kraj možemo ponovo otpjevati „Mi smo djeca vesela“.

Stvaramo razredna pravila -zajednički svijet prava i sloboda



Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu; prava, dužnosti i pravila u učionici; stvoriti osjećaj identiteta i dati djeci priliku da shvate što znači MI i kako se određuju pravila koja će svi poštivati i tako da svi sudjeluju, istaknuti važnost svakog pojedinca i njegov doprinos grupi

Korelacija: Priroda i društvo (Škola, Jesen-promjene u prirodi); Likovna kultura (crtanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: dvadeset i šest manjih papira sa šest različitih crteža; pet većih crteža istih; pet velikih listova papira; dvadeset i šest puta po četiri papirnata kruga u boji (4 svakom učeniku/ci); ploča; flomasteri u boji.

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode; rad u skupini, aktivnosti za podjelu u grupe; razgovor, diskusija sa cijelom grupom, prezentacija grupnog rada.



Mogući tijek aktivnosti

Učitelj/učiteljica razgovara s učenicima postavljajući im razna pitanja koja su uvod u postavljanje razrednih pravila: Bude li u našoj učionici ponekad zbrke, nereda, buke? Smeta li vam to? Da li vam se dogodilo da želite nešto reći, a ne možete od buke? Da li ste nekad govorili u učionici, a da vas nisu svi slušali ili vam je netko upadao u riječ? Imate li vi rješenje za te probleme? Što možemo uraditi da toga ne bude? (Ako ne dobijemo željeni odgovor, predlažemo: A što mislite o tome da zajedno uspostavimo određena pravila za cijeli razred?). Danas ćemo izglasati razredna pravila kojih ćemo se svi morati pridržavati.

Prelazimo na podjelu u grupe. Koristeći se 'igrom' za formiranje grupa, dijelimo razred podijeliti u 5 grupa po 5 učenika/ca. Učitelj/učiteljica šeće među klupama s košarom u kojoj se nalaze papirići s crtežima lista, kišnog oblaka, kruške, kišobrana, grožđa. Tijekom podjele u grupe s djecom se ponavljaju obilježja jeseni. Učenici/ce uzimaju jedan crtež i na taj način imamo u konačnici 5 grupa. Učitelj/učiteljica stavlja na klupe veće crteže i učenici/ce sjedaju u one klupe na kojima je crtež koji su izvukle.

Svaka grupa imenuje svog glasnogovornika. Pitamo učenike/ce: Kako ste izabrali svoga glasnogovornika? O kojim ste kvalitetama vodili računa i da li ste uopće?

Prava: Svaka grupa ima zadatak odlučiti što je to što oni smatraju da su prava svakog pojedinca (uključujući i nastavnika) u njihovom razredu (ne treba ograničavati učenike/ce, ali je dobro ograničiti vrijeme na 5 do 10 minuta). Pitamo učenike/ce: Koliko ste uspješno završili zadatak? Čime ste vi svi doprinijeli izvršavanju zadatka? Što je omelo njegovo izvršavanje?

Dužnosti: Učitelj/učiteljica zapisuje na ploču prava koja su grupe usmeno navele jer učenici/ce još ne znaju pisati. Učenici/ce zajednički razmatraju popis prava koji su sve grupe navele. Koje obaveze moramo ispuniti da bi poštivali ova prava? Što nam je činiti, kako se moramo ponašati? Npr. «Svako ima pravo da bude saslušan.» - «Dužni smo saslušati». Učitelj/učiteljica piše odgovarajuću dužnost (ako se mogu sjetiti neke).

Pravila: Učenici/ce moraju razmotriti SVE informacije dobivene od prethodnih grupa i dogovoriti se oko toga, a učitelj/učiteljica vodi diskusiju radi prepoznavanja pravila koja su jednaka i radi dogovora o tome koji jednaki odgovori mogu biti izbrisani.

Glasanje: Slijedi glasanje za pravila. (Glasanje provodimo ako su učenici/ce predložili više od deset pravila da bi reducirali broj. Bolji rezultat je ako imamo manje pravila jer su učenici/ce mali i teže će pratiti puno pravila.) Svaki učenik/ca ima 4 bona (papirnati krugovi) na raspolaganju za pravila za koja oni smatraju da bi trebala biti zastupljena u učionici. Oni mogu dati svoj glas dodjeljivanjem bonova kako god žele, na primjer, možda žele sve svoje glasove dati jednom pravilu ili ih rasporediti podjednako. Četiri do šest pravila koja su dobila najveći broj glasova postaju pravila u učionici. Pravila ćemo napisati na veliki hamer u boji (svaki će ih učenik/ca potpisati) i onda istaknuti na vidno mjesto u učionici.

Primjena tek uspostavljenih pravila: Pitanja učitelja/učiteljice za završetak sata: Što je pomoglo/omelo u izvršenju zadatka? Kako ste doprinijeli aktivnostima? Da li ste primijetili nekoga u razredu tko je pomogao izvršenju? Što je uradio/la? Ovo je ujedno i prva prilika razredu da primijeni i poboljša svoja pravila. Učitelj/učiteljica će pohvaliti one učenike/ce koji poštuju pravila, a ignorirati one koji ih ne poštuju, da ih se ne istakne radi nečeg “negativnog”.

Učenici/ce predlažu svoje prijatelje za koje misle da lijepo crtaju. Svaki od tih učenika/ca ima zadatak oslikati jedno pravilo/pravo. Učitelj/učiteljica piše pravila na veliki papir i lijepi pored svakog pravila crtež učenika/ce koji predstavlja određeno pravilo. Učenici/ce će se potpisati na plakat dajući svojim potpisom potvrdu da će poštivati izglasana pravila.

Moja bubamara - samosvijest i identitet



Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu; međusobno upoznavanje učenika/ca; omogućiti djeci razmjenu informacija o sebi, omogućiti svakom učeniku/ci osjećaj važnosti te da zanima ostale učenike/ce

Korelacija: Glazbena kultura (slušanje skladbe B.Bartoka „Igra“, pjevanje pjesme „Nije lako bubamarcu“), Priroda i društvo (Obitelj); Likovna kultura (crtanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: CD sa skladbom „Igra“, Béla Bartók ; listić sa crtežom bubamare; dvadeset i šest manjih papira sa šest različitih crteža; pet većih crteža istih; listići s raznim figurama (2x15); flomasteri u boji; velik cvijet izrađen od hamera u boji; CD s pjesmom „Nije lako bubamarcu“.

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode; individualan rad i rad u skupini, kružno odgovaranje, aktivnosti za podjelu u grupe



Mogući tijek aktivnosti

Radionica započinje slušanjem skladbe „Igra“, Béla Bartók. Nakon prvog slušanja učenici/ce odrede ugođaj skladbe (veseo). Ponovnim slušanjem učenici/ce određuju tempo skladbe (brz). Učenici/ce hodanjem oponašaju pojmove brzo, sporo. Učitelj/učiteljica pita djecu jesu li ovu aktivnost doživjeli kao nastavu ili igru. Naravno da će ih to podsjetiti na igru jer su se slobodno kretali po učionici hodajući, skačući i trčeći.

Učitelj/učiteljica: Današnja nastava će biti kao igra. Nećemo se služiti knjigama već ćemo se zajedno poigrati da bi se još bolje međusobno upoznali. U tome će nam pomoći jedna životinjica. Učitelj/učiteljica pokazuje crtež bubamare i razgovara s učenicima što sve znaju o bubamari: izgled, boja, broj nogu, veličina, može ispuniti želju,.. Zaključuje se da je bubamara vrlo lijepa, simpatična i korisna životinjica i zato će svatko od njih dobiti svoju bubamaru. Svakom učeniku/ci daje se crtež bubamare sa četiri točke.

Izabere se tri od slijedećih izjava za četiri točke na bubamari:

Učenici/ce na jednu bubamarinu točku lijepe svoju sliku. Učitelj/učiteljica objašnjava prvu izabranu izjavu i učenici/ce nakon toga prikazuju crtežom ono što žele iskazati u drugu točku. Za svaku izjavu učitelj/učiteljica daje detaljno objašnjenje da bi bili sigurni da su učenici/ce shvatili zadatak. Bubamaru (krila) obojit će u crveno, a noge i glavu u smeđe..

Prelazi se na podjelu u grupe. Koristeći se 'igrom' za formiranje grupa, dijeli se razred u 5 grupa po 5/6 učenika/ca. Učitelj/učiteljica šeće među klupama s košarom u kojoj se nalaze papirići s crtežima lista, kišnog oblaka, kruške, kišobrana, grožđa. Učenici/ce uzimaju jedan crtež i na taj način imamo u konačnici 5 grupa. Učitelj/učiteljica stavlja na klupe veće crteže i učenici/ce sjedaju u one klupe na kojima je crtež koji su izvukli. Učenici/ce jedni drugima unutar grupe objašnjavaju što su nacrtali na svojoj bubamari. Tijekom njihova rada učitelj/učiteljica šeće od grupe do grupe i kontrolira da se u radu poštuju pravila razreda.

Na veliki cvijet načinjen od hamer papira u boji, učenici/ce lijepe svoju bubamaru stvarajući tako veliki cvijet pun bubamara koji se zakači na zid da ga svi mogu vidjeti. Cvijet s bubamarama predstavlja razred, a personificira zajedništvo i slogu iako se svi po nečemu razlikuju, o čemu se s učenicima mora porazgovarati po završetku rada.(JA-MI)

Radionica završava pjevanjem pjesme „Nije lako bubamarcu“ uz kratak razgovor tko je bubamarac i kakve to on ima brige (pronaći svoju Maru).

Poželjno i nepoželjno ponašanje – od sukoba do mira



Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca, uočavati potrebu aktivnog slušanja i nenasilnog rješavanja sukoba

Korelacija: Priroda i društvo (Škola, Život i rad u školi); Glazbena kultura (smišljanje brojalica); Hrvatski jezik (dramatizacija); Likovna kultura (crtanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: CD s brojalicama; udžbenik iz prirode i društva za prvi razred osnovne škole; papir za crtanje i flomasteri u boji; hamer papir

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, rad u paru, razgovor u krugu, aktivnosti za podjelu u grupe



Mogući tijek aktivnosti

Rad započinjemo ponavljanjem naučenog na prethodnom satu prirode i društva na temu „život i rad u školi“. Dok su učenici bili na velikom odmoru, u učionici oblikujemo scenografiju nereda. Nakon što su učenici/ce primijetili promjenu u izgledu učionice, postavljamo im pitanja: Kako danas izgleda naša učionica? Kako ste se osjećali kada ste ugledali ovakav nered u učionici? Može li se raditi i učiti u ovakvoj učionici? Zašto? Zaključujemo da nije ugodno raditi i učiti u neurednoj učionici te potičemo učenike/ce da ju urede.

Čitanje ulomka iz knjige Zvonimira Baloga Bonton . Priče u toj knjizi primjeri su kako se ne treba ponašati. Nakon pročitane priče vodimo razgovor u krugu. Zaključujemo koja su ponašanja iz priče neprihvatljiva i zašto. Učenici/ce iznose svoje mišljenje kako bi se trebalo ispravno ponašati u opisanim situacijama.

Slijedi stanka u kojoj učenici/ce crtaju što rade za vrijeme velikog odmora, kako se igraju i ponašaju. Još malo odmora slijedi uz glazbenu igru. Učenici/ce najprije poslušaju CD s raznim brojalicama naučenim na prethodnom satu. Nakon toga učenici/ce smišljaju brojalice kojima će se bolje upoznati. Pr. Ka-ko-se-on-zo-ve (postavlja pitanje jedan učenik/ca ostalima uz pljeskanje) On-se-zo-ve-Ma-rin (odgovaraju ostali učenici/ce također u stilu brojalice).

Učenicima čitamo pjesmu Četiri najvažnije riječi.

Četiri najvažnije male riječi
Lako je od srca iskreno reći!
One su samo zato male
Da bi u dječja srca stale…
Dobrog su srca najdraži gosti:
MOLIM, HVALA, IZVOLI, OPROSTI!

Zadatak je učenika/ca upamtiti četiri čarobne riječi koje se spominju u pjesmi (molim, hvala, izvoli, oprosti). Te riječi ističemo na školskoj ploči kredama u boji.

Igramo igru čarobnih riječi. U svaki ugao učionice objesimo natpis s ispisanom jednom čarobnom riječi. Učenicima navodimo nekoliko različitih situacija, a oni trebaju otići do onog zida na kojem se nalazi riječ koju bi oni upotrijebili u navedenoj situaciji:

Učenike/ce dijelimo u grupe (sličicama geometrijskih tijela-ponavljanje gradiva matematike) sa zadatkom da odrede glasnogovornika. Učenici/ce dobivaju zadatak da nacrtaju primjere poželjnog i nepoželjnog ponašanja u tri različite situacije: pri pozdravljanju, u igri s prijateljima i za vrijeme nastave.

Po završetku rada, glasnogovornici iznose rad svoje grupe (objašnjavaju crteže), a tada crteže koji prikazuju poželjno ponašanje stavljamo na pano pored nasmiješenog smajlića, a primjere nepoželjnog ponašanja pored tužnog smajlića.

Svi imamo prava i obveze - zajednički svijet prava i sloboda



Predviđen broj sati: 1

Cilj sata: Prava, dužnosti i pravila u učionici, dati učenicima priliku shvatiti što znači MI i kako se određuju pravila bilo u školi bilo u domu, poticanje osobne odgovornosti,

Korelacija: Priroda i društvo (Obitelj, Život u obitelji); Glazbena kultura (pjevanje pjesme „Dom“); Likovna kultura (crtanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: CD s pjesmom „Dom“; papir za crtanje i flomasteri u boji; hamer papir; udžbenik prirode i društva

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, rad u paru



Mogući tijek aktivnosti:

Radionica započinje pjevanjem pjesme „Dom“. Nakon pjevanja učitelj/učiteljica učenicima/ izgovara poslovicu „Svugdje je lijepo, ali kod kuće je najljepše“. Slijedi razgovor o poslovici: jeste li čuli kada da to netko govori? Tko? Što po vama to znači? Zašto je kod kuće najljepše? Tijekom razgovora s učenicima potičemo ih da iznesu osobna iskustva iz obiteljskog života. Postavljamo pitanja kao: Što radiš tijekom dana u obiteljskom domu? Čemu se najviše raduješ u svojoj obitelji? Jesi li katkad tužan u obitelji? Zašto? Jesi li veseo kada si u svom domu?

Učenici/ce promatraju crteže u udžbeniku, opisuju ih i izriču prikazuje li crtež obveze članova obitelji, druženje u obitelji ili brigu i pomoć koju članovi obitelji pružaju jedni drugima. Razgovaramo s učenicima o crtežima i uz njihovo opisivanje učenici/ce iznose vlastita iskustva iz obiteljskog života. Učenike/ce možemo potaknuti na razgovor pitanjima: Kako članovi obitelji mogu provoditi zajedničko vrijeme? Ispričajte što radi vaša obitelj kada je na okupu. Kada provodite najviše vremena s članovima vaše obitelji? Kako provodite vrijeme s njima? (Spominjemo zajedničke izlete, igranje društvenih igara, posjećivanje rodbine, zajedničko čitanje knjiga.) Idete li sa svojom obitelji na izlete? Gdje ste sve zajedno bili? Koje igre igrate sa svojom obitelji? Čitate li zajedno neke knjige?

Učenicima treba objasniti da članovi obitelji imaju i neke obveze koje trebaju ispuniti. Razgovaramo i o tom dijelu obiteljskog života, a učenici/ce iznose zapažanja i iskustva iz svojeg života: Koje poslove obavlja tvoja mama u obitelji? Koje poslove obavlja tvoj tata u obitelji? Imaš li ti kakvih obveza u obitelji? Kako možeš pomoći roditeljima? Imaš li ti neka prava u obitelji?

U razgovoru o obiteljskom životu valja naglasiti kako se članovi obitelji brinu jedni za druge, pomažu si i međusobno se poštuju. (Tko se brine za tebe u obitelji? Kako ti tvoji roditelji pomažu?) Kako se ti brineš za članove svoje obitelji? Pomažeš li baki, djedu? Kako? Na koje sve načine možemo pomoći našoj obitelji? Tu se naglašava važnost pomaganja, sudjelovanja u obiteljskom životu time što činimo nešto za druge članove te zajednice, radi čega će se bolje i zadovoljnije osjećati onaj koji čini i onaj koji prima. U razgovor se uvodi pojam obveze/zaduženja.

Učenici/ce/učenice dobivaju zadatak razmisliti imaju li unutar svoje obitelji neku obvezu koja se ne odnosi samo na njihove osobne stvari (pospremanje igračaka, sobe,...). oni koji takvu obvezu imaju iznose ju ostatku razreda. Učenici/ce koji nemaju takvu obvezu imaju zadatak razmisliti što bi to oni mogli učiniti za svoju obitelj i sebe, koja bi to obveza mogla biti.

Nakon razgovora slijedi zadatak nacrtati svoju obvezu (koju imaju ili misle da bi mogli imati). Po završetku crtanja izrađujemo plakat „I ja imam obvezu... Želim da moja obveza bude...“

Što želim, a što mi uistinu treba - samosvijest i identitet


Predviđen broj sati: 3

Cilj sata: Upoznavanje s pravima djeteta, omogućiti učenicima da se bave svojim osnovnim potrebama i tko im to omogućava, probuditi interes za prava djeteta

Korelacija: Priroda i društvo (Blagdani); Hrvatski jezik (Sveti Nikola, Božić); Likovna kultura (crtanje); Glazbena kultura (pjevanje pjesme „Sveti Nikola“)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: bomboni, papir, flomasteri u boji, CD s pjesmom „Sveti Nikola“, konop, štipaljke

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, verbalne, zorne, praktične, čelni, aktivnosti za podjelu u grupe



Opcija 1: Što želim, a što mi uistinu treba

Mogući tijek aktivnosti:

Učenici/ce 6. prosinca dolaze u školu vedri i zadovoljni jer su svi kod kuće to jutro praznili čizmice. Na školskoj klupi ih dočekuju bomboni jer je Sveti Nikola „posjetio“ i naš razred znajući da ga pohađaju dobra, pristojna, draga i vrijedna djeca.

Razgovor s učenicima: Što vam je sv. Nikola donio? Jesu li vaše želje ispunjene? Jeste li mu napisali pismo i ostavili keksiće i mlijeko? Jesu li pokloni što ste ih našli u čizmicama nešto bez čega ne možete? Razmislite dobro. Razgovor mijenja tijek postavljajući učenicima zadatak da pokušaju navesti što je to bez čega stvarno ne mogu, bez čega bi bili jako nesretni ili čak umrli.

Kako učenici/ce još uvijek nisu u potpunosti savladali početno čitanje i pisanje, njihov je zadatak da na dobiveni prazni papir nacrtaju 8-10 pojmova/predmeta za koje misle da su im potrebni, da bez njih ne bi mogli živjeti. Učenici/ce flomasterima u boji crtaju, a po završetku rada izrezuju svaki crtež zasebno.

Učenike/ce se dijeli u grupe brojanjem do 6 što je ujedno i ponavljanje gradiva matematike koji učenici/ce svladavaju u prvom polugodištu prvog razreda. Grupe imaju zadatak izabrati svog glasnogovornika, a nakon toga od svih skupljenih crteža eliminirati sve osim pet za koje kao grupa smatraju da bez njih ne mogu, odnosno da im je najbitnije. Glasnogovornici izlaze pred ploču s crtežima i obrazlažu što je njihova grupa izdvojila kao najbitnije uz naglasak na „zašto“, zbog čega je to po njima najbitnije. Za to vrijeme učitelj/učiteljica zapisuje na papir što su grupe izabrale i papirić vješa na konop.

Slijedi razgovor s cijelim razredom. Sada je na konopu 30 predmeta/pojmova iako ih se podosta zasigurno ponavlja i učenici/ce imaju zadatak ostaviti samo pet. Odbacivši one koji se ponavljaju, zadatak neće biti težak.

Za kraj sata, uz natpis „Što nam uistinu treba“, učenici/ce stavljaju na pano radove grupa i popratne papiriće na koje je učitelj/učiteljica riječju zabilježila njihov izbor. Radionica se može zaključiti u vedrom tonu uz pjevanje pjesme „Sveti Nikola“.



Opcija 2: Moja kuglica za bor

Cilj sata: Upoznavanje s pravima djeteta, omogućiti učenicima da se bave svojim osnovnim potrebama i tko im to omogućava, probuditi interes za prava djeteta

Korelacija: priroda i društvo (Blagdani); hrvatski jezik (Sveti Nikola, Božić); likovna kultura (crtanje); glazbena kultura (pjevanje pjesme „Sveti Nikola“)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: bomboni, papir, flomasteri u boji, CD s pjesmom „Sveti Nikola“ i božićnim pjesmama, konop, štipaljke

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, verbalne, zorne, praktične, čelni, aktivnosti za podjelu u grupe


Tijek rada:

Mogući tijek aktivnosti:

Učenici/ce 6. prosinca dolaze u školu vedri i zadovoljni jer su svi kod kuće dan prije praznili čizmice.

Razgovor s učenicima: Što vam je sv. Nikola donio? Jesu li vaše želje ispunjene? Koji blagdan nam se bliži? (Božić) zašto volimo Božić? (pokloni pod borom). Što bi voljeli naći pod borom?

Jesu li pokloni što ste ih našli u čizmicama i oni koje želite pod borom nešto bez čega ne možete? Razmislite dobro.

Učenici navode što je to bez čega stvarno ne mogu, bez čega bi bili jako nesretni ili čak umrli.

Dijelim učenicima 5 manjih papira. Kako učenici/ce još uvijek nisu u potpunosti savladali početno čitanje i pisanje, njihov je zadatak da na dobivene prazne papire nacrtaju 5 pojmova/predmeta za koje misle da su im potrebni, da bez njih ne bi mogli živjeti. Učenici/ce flomasterima u boji crtaju. .

Učenike/ce se dijeli u grupe brojanjem do 5 što je ujedno i ponavljanje gradiva matematike koji učenici/ce svladavaju u prvom polugodištu prvog razreda.

Grupe imaju zadatak izabrati svog glasnogovornika, a nakon toga međusobno porazgovarati o sličicama i od svih skupljenih crteža eliminirati sve osim pet za koje kao grupa smatraju da bez njih ne mogu, odnosno da im je najbitnije. Glasnogovornici izlaze pred ploču s crtežima i obrazlažu što je njihova grupa izdvojila kao najbitnije uz naglasak na „zašto“, zbog čega je to po njima najbitnije.

Slijedi razgovor s cijelim razredom. Sada je na ploči puno predmeta/pojmova. Kako ih je podosta, učenici/ce imaju zadatak ostaviti samo najvažnije. Odbacivši one koji se ponavljaju, zadatak neće biti težak. (možemo i glasovati)

Razgovor: š

Što možemo poklanjati svaki dan ljudima oko sebe, a nije skupo odnosno, ne košta ništa? (razgovorom dolazimo do zaključka da su to lijepe riječi i lijepo ponašanje).

Dijelim učenicima izrezane kuglice za bor. Zadatak je na papir napisati neku lijepu riječ ili nacrtati neki njihov lijepi postupak te obojati kuglicu.

Za kraj sata, na bor iznad kojeg je natpis „Što nam uistinu treba“, učenici/ce lijepe svoje kuglice. Radionica se može zaključiti u vedrom tonu uz pjevanje pjesme „Sveti Nikola“ ili neke božićne pjesme.



LIKOVNA KULTURA:

Nastavna jedinica: Imena boja, osnovne i izvedene boje

-kuglicu boje osnovnim bojama, a ukrase na kuglici i mašne izvedenim bojama

KP: boja, slika, slikanje, slikar, osnovne boje, izvedene boje

Motiv: Grana božićnog stabla s kuglicama – tempera

Oblikovanje na plohi

Motiv: nevizualni

Postignuća/ishodi: Učenici će prepoznati, razlikovati i imenovati osnovne boje i izvedene boje. Primijenit će osnovne i izvedene boje na likovnom radu. Učenici će ponoviti da miješanjem dviju osnovnih boja dobijemo izvedenu boju. Moći će primijeniti postupak dobivanja izvedene boje.

Učenici će moći ispravno koristiti likovnu tehniku: tempere.

Učenici će moći argumentirano analizirati likovne radove.

Oblici rada: prema zamišljanju

Načini rada: demonstracija, razgovor

Metode rada: frontalni, individualni

Sredstva: reprodukcija Vjenceslav Rihter, SIS 4, 1975, ploča, kreda, plakat s osnovnim i izvedenim bojama od kolaža

Korelacija: PID (blagdan), SRO (upoznavanje s pravima djece), projekt Demokracija od malih nogu (osnovne potrebe, suosjećanje, prihvaćanje, pomaganje), HJ (pisanje, razgovor)


Tijek sata:

Učenici se pripremaju za rad: stavljaju zaštitu na stol, tempere, kistove, čašice s vodom i vade papir iz mape.

Demostriram rad s temperama: čvrsti kist najprije umočimo u vodu, zatim u boju. Boju nanosimo na hrapavu stranu papira. Više vode daje svjetliju, a manje vode tamniju boju.

Likovni pojmovi:

Razgovaramo o bojama: Osnovnim bojama nazivamo crvenu, žutu i plavu boju. Zašto ih nazivamo osnovnim bojama? Zato što od njih, miješajući ih, možemo dobiti druge boje, ali one se ne mogu dobiti miješanjem drugih boja.

U tri prozirne čašice rastopim crvenu, žutu i plavu boju. U praznu čašicu ulijem malo žute, a zatim malo plave boje. Pokazujem rezultat miješanja tih dviju boja. Voda je postala zelena. Učenici zaključuju da smo miješanjem dviju osnovnih boja, a to su žuta i plava, dobili izvedenu boju, a to je zelena boja. Na isti način pomiješam plavu i crvenu boju. Miješanjem tih dviju boja dobit ćemo izvedenu boju, a to je ljubičasta boja. Na kraju pomiješam crvenu i žutu boju te dobivamo narančastu boju kao izvedenu boju.

Zelenu, narančastu i ljubičastu boju zovemo izvedenim bojama, zato što ih dobivamo iz triju osnovnih boja.

Na ploču stavljam plakat s osnovnim i izvedenim bojama.

Najava zadatka: Danas ćemo temperama naslikati još kuglica za bor (nastavak razgovora sa sata SRO) ali sada na njima neće biti riječi već određeni likovni zadatak.

Naslikat ćete granu bora i na njoj tri kuglice. Kuglice ćete obojati osnovnim bojama, a ukrasiti ih izvedenim.

Zatvorite oči i zamislite svoju granu.

Tko će ponoviti zadatak?


Obilazimo učenike dok rade i razgovaramo s njima:

Jesu li upotrijebljene osnovne i izvedene boje? Nedostaje li koja osnovna ili koja izvedena boja? Jeste li mogli drugačije naslikati?


Na ploči se nalaze učenički radovi. Razgovaramo s učenicima: Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Po čemu se razlikuju slike? Koji su radovi različiti od ostalih? Ima li, možda, sličnih radova? Pohvaljujemo različitost, a korimo prepisivanje˝.

Postavimo reprodukciju umjetničkog djela Vjenceslava Richtera SIS 4, iz 1975. godine. Pogledajte ovo umjetničko djelo. Njegov je motiv drugačiji. Što mu je zajedničko s vašim radovima? Kakve su boje?

Svi različiti-svi jednaki – različitost kultura


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Poimanje drugih, zašto se razlikujemo, učenici/ce otkrivaju razlike i sličnosti koje dijele jedni s drugima, shvatiti kako bez obzira na mjesto rođenja i sve ostale razlike, svi imamo ista prava ma gdje i u kojim uvjetima živjeli

Korelacija: Tjelesna i zdravstvena kultura (poštivanje pravila); Hrvatski jezik (razgovor)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: šareni konop, crtež sunca i cvijeta, PowerPoint prezentacija „Da li te nešto muči?“

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, verbalne, zorne, praktične, čelni rad, oluja mozgova



Mogući tijek aktivnosti

Učenici/ce sjede u krugu na podu učionice. Učitelj/učiteljica započinje rad s učenicima pitanjem: Što mislite, po čemu se mi međusobno razlikujemo? Metodom oluje mozgova učenici/ce navode svoja razmišljanja i ideje bez kritičke suzdržanosti.

Nakon razgovora učenici/ce i učitelj/učiteljica ustaju. Učitelj/učiteljica po sredini poda učionice razvlači šareni konop i s jedne strane konopa stavlja crtež sunca, a s druge strane crtež cvijeta. Objašnjava učenicima da će nastavak rada biti jedna vrsta igre. Učitelj/učiteljica će navoditi razne tvrdnje, a učenici/ce će morati prijeći na stranu sunca ili cvijeta ovisno da li se ta tvrdnja na njih odnosi ili ne.

Započinje se s igrom. Tvrdnje koje učitelj/učiteljica koristi su:

Po završetku igre slijedi razgovor: Jeste li se našli u grupi s nekim za koga mislite na nemate ništa zajedničko? Jeste li se koji put našli potpuno sami s druge strane i kako ste se osjećali? Kako ste se osjećali kada ste bili dio velike grupe? Kako ste se tada ponašali? Vikali ste od zadovoljstva, zar ne? Sada ću vam prikazati neke slike na kojima ćete vidjeti da na svijetu, negdje daleko, ima djece koja imaju sedam, osam godina kao i vi, ali se njihovi životi jako razlikuju od vaših, a nakon toga ćemo i o tome malo porazgovarati.

Učenicima se prikazuje PowerPoint prezentacija s fotografijama djece iz Afrike kojima su temeljna prava uskraćena uz fotografije djece kojima ta prava nisu uskraćena. Zorno se učenike upoznaje i s postojanjem drugih kultura i rasa.

Radionica završava zaključkom, da iako su sva djeca slična, a po mnogo čemu i jednaka, ne žive svi jednako jer nemaju svi ista prava, a morali bi ih imati jer ta prava stječemo samim rođenjem i time što smo ljudi.





Razredna kutija povjerenja – zajednički svijet prava i sloboda


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca, jačanje osjećaja pripadnosti grupi, poticanje demokratskih odnosa

Korelacija: Priroda i društvo (Kućni red)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: kartonska kutija u raznim bojama, papirići, razredna „Kutija povjerenja“

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, individualni rad, verbalne, zorne, praktične, čelni



Mogući tijek aktivnosti:

Učitelj/učiteljica razgovara s učenicima o njihovom boravku u dječjem vrtiću prije polaska u školu. Navodi pitanjima učenike da kažu u kojoj su grupi bili, kako im se zvala teta, najbolji prijatelj i koje je bilo ime njihove grupe. Pita učenike bi li voljeli da i njihov razred ima svoje ime. Predlaže se izbor razrednog imena.

Pokazuje se učenicima velika šarena kutija uz objašnjenje da će im ta kutija pomoći pri izboru razrednog imena. Učenicima se dijele papirići na koje će napisati svoje prijedloge i ubaciti ih u kutiju. Svatko ima pravo napisati što želi. Nakon što svi učenici ubace svoje prijedloge u kutiju, kutija se otvara. Jedan učenik/ca izvlači papiriće iz kutije i čita prijedloge, a učitelj/učiteljica prijedloge zapisuje na ploču. Zajednički se odabire jedan od ponuđenih prijedloga koji se svima ili većini sviđa. U slučaju da se učenici ne mogu dogovoriti, prelazi se na ponovno glasanje, ali se sada djeca moraju opredijeliti za jedno između nekoliko ponuđenih prijedloga koji su u prvom krugu glasanja dobili najviše glasova.

Izrađuje se pano na kojem se u sredini ističe izabrano razredno ime, a uokolo se oblijepe svi preostali papirići.

Ponovo se uzima kutija koju se sada zatvara i učitelj/učiteljica objašnjava djeci što sve može biti njezin zadatak, što sve mogu „reći“ svojoj kutiji, a da to nitko ne čuje i ne vidi. Učenici se kutijici mogu požaliti ako su tužni, ako imaju nešto važno za reći, a ne žele to izreći pred svima, ako imaju nekakav prijedlog, ako ih nešto boli, ako su iz nekog razloga osobito veseli. Učitelj/učiteljica dodatno objašnjava djeci svrhu kutije povjerenja: učenici koji su doživjeli nasilje (netko ih je udario, istukao, vrijeđao,...) pišu pisma sa svojim problemom i ubacuju u kutiju te čekaju odgovor na svoje pismo koje može i ne mora biti potpisano. Svakih tjedan ili dva će se kutija otvoriti, čitati njezin sadržaj te razgovarati o problemima ili prijedlozima i tražiti rješenja.

Razred prijateljstva – samosvijest i identitet


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca; omogućiti djeci razmjenu informacija o sebi i iznošenje vlastita mišljenja

Korelacija: Hrvatski jezik (sastavljanje rečenica), Likovna kultura (crtanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: udžbenik iz Hrvatskoj jezika, ploča, bilježnice učenika, radovi učenika, omotnica (za pismo), slikovnica ili video zapis „Ježeva kućica“-Branko Čopić

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, individualni rad, verbalne, zorne, praktične, čelni



Mogući tijek aktivnosti:

Učitelj/učiteljica objašnjava učenicima da će nakon današnjeg rada imati priliku pisati svojim prijateljima pisma. Pojašnjava se pojam i svrha pisma podsjećajući djecu na priču Branka Čopića „Ježeva kućica“ u kojoj su jež i lija pisali jedno drugom pisma. Učenici imaju zadatak s prijateljicama i prijateljima iz razreda načiniti plakat s porukama prijateljstva. Učitelj/učiteljica objašnjava učenicima da napišu na omotnicu svoje ime i nacrtaju svoj simbol te zalijepe omotnicu na razredni plakat i nakon toga mogu očekivati poruke prijatelja. Omotnice s imenima i znakom lijepe se na plakat s naslovom „Razred prijateljstva“.

Učitelj/učiteljica govori :“Napiši lijepe poruke svim prijateljima i prijateljicama u redu u kojem sjediš. Stavi ih u njihove omotnice.“ Potičemo učenike da što više pišu. I sami stavljamo svoju omotnicu. Šaljemo lijepe poruke svojim učenicima. Pohvalimo neki odgovor ili postupak, tako da učeniku/ci stavimo poruku u njegovu omotnicu. Učenici/ce mogu kad god se sjete, napisati lijepu poruku nekome i staviti ju u omotnicu.

Za kraj radionice možemo upitati učenike kako se osjećaju kada čitaju poruke, jesu li zadovoljni s porukama koje su dobili, jesu li očekivali takve poruke, da li ih je neka poruka iznenadila,...


Prava djece – samosvijest i identitet


Predviđen broj sati: 3

Cilj sata: Upoznavanje učenika s pravima djece, buditi interes za dječja i ljudska prava

Korelacija: Likovna kultura (crtanje); Hrvatski jezik (opisivanje slike, govorenje i pisanje, sastavljanje rečenica)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: udžbenik iz Hrvatskog jezika, ploča, bilježnice učenika, radovi učenika,

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, rad u paru, verbalne, zorne, praktične, čelni, vrijednosna os



Mogući tijek aktivnosti:

U bilježnicu, individualno, djeca dopunjuju rečenicu: Ja sam dijete, zaslužujem… Dopunjuju rečenicu na najmanje dva različita načina. Parovi u klupi pokažu jedan drugome što su napisali, čitaju i komentiraju. Kažemo da ćemo danas govoriti i pisati o dječjim pravima. Nakon što razgovaramo o pravima, trebaju odgovoriti: Zaslužuju li oni ta prava?

Svi sjede u krugu. Učenike se upućuje na promatranje ilustracija u udžbeniku. U udžbeniku su navedena slijedeća prava: pravo na ljubav, pravo na liječenje, pravo na obrazovanje (učenje), pravo na igru, pravo na različitost, pravo na vlastito mišljenje, pravo na zdrav okoliš i imam pravo reći „ne“. Učitelj/učiteljica pita: Što nam poručuje prva sličica? Učenici u paru razmjenjuju mišljenje o pojedinom pravu. Može se prozvati par učenika da svoje mišljenje podijele s ostatkom razreda. Učitelj/učiteljica pita: Što nam poručuje druga sličica? itd. Ako se ima vremena, učenici/ce mogu napisati kratku rečenicu za svaku sliku.

Slijedi zadatak u kojem učenici/ce moraju izabrati odgovor za tvrdnju: „Prava zaslužujemo: pokatkad, većinom, uvijek“. Odgovor razmjenjuju prvo u paru, a zatim u skupini. Učitelj/učiteljica pita: „Jesi li ti kome uskratila/uskratio neka od navedenih prava? Ispričaj, a zatim napiši u bilježnicu.“ Učenike se dijeli u grupe unutar koje razmjenjuju odgovor.

Slijedi drugi dio radionice u kojem će učenici/ce raditi u tri grupe i na kraju izraditi razredne novine s temom dječjih prava. Grupe imaju zadatak razgovarati o dječjim pravima, o tome koja su njihova prava, na koji način netko krši ta prava i koja su ponašanja koja treba izbjegavati jer se njima krše njihova prava. Unutar grupe će si podijeliti zadatke i svatko od njih će nacrtati ili neko dječje pravo, ili primjer kršenja prava, ili situaciju koju treba izbjegavati.

Po završetku rada, učenici/ce lijepe svoje crteže na predviđeno mjesto ovisno koju su temu odabrali uz objašnjenje što su izabrali nacrtati.

Za kraj sata se može, ako ostane vremena, ili ako učenici nisu umorni, primijeniti i vrijednosnu os. Traži se od učenika da se opredijele na tvrdnju „Za svoja se prava trebam uvijek boriti“. Svi trebaju stati u jedan red i to tako da su na kraju oni koji su za jako DA i jako NE, a u sredini su neutralni. Uzajamno razmjenjuju svoj stav.

Stablo u cvatu – samosvijest i identitet


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Stvaranje atmosfere u razredu, međusobno upoznavanje učenika/ca, omogućiti djeci razmjenu informacija o sebi.

Korelacija: Priroda i društvo (promjene u prirodi); Likovna kultura (crtanje); Hrvatski jezik (sastavljanje rečenica)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: pano sa stablom golih grana, cvjetovi od papira, flomasteri u boji

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, rad u paru, verbalne, zorne, praktične, čelni



Mogući tijek aktivnosti:

Radionica započinje razgovorom o razrednom stablu na panou čije su grane gole (u jesen su na njemu bile jabuke, zatim suho lišće i na kraju snijeg). Pita se učenike/ce zašto su grane gole i učenici/ce, povezujući pitanje s obrađenim gradivom prirode i društva, odgovaraju da je to zato jer se snijeg otopio, a snijeg se otopio jer je stiglo proljeće i ugrijalo je. Slijedi pitanje: A što će sada biti s granama stabala? Hoće li ostati prazne ili...? Učenici/ce znaju da će izrasti pupoljci i procvast će cvjetići.

Učitelj/učiteljica upoznaje učenike sa zadatkom: Izradit ćemo našem razrednom stablu cvjetove koji će biti ponešto drukčiji od onih u prirodi jer će svaki cvijet predstavljati nekog od nas (i učitelj/učiteljica sudjeluje u radu, stvara svoj cvijet). Svakom učeniku/ci daje se jedan cvijet od papira s pet latica i u sredinu cvijeta upisuje svoje ime. U latice učenici/ce upisuju neku svoju pozitivnu osobinu, ali ne što oni misle o sebi već što bi to pozitivno rekao netko drugi za njih. Možda će učenicima/cama trebati pojasniti značenje riječi „pozitivno“. Da bi se učenicima olakšao zadatak, učitelj/učiteljica otkriva tekst napisan na ploči koji će im pomoći u popunjavanju pojedine latice:

  1. Što misliš da bi učitelj/učiteljica mogla reći o tebi?

  2. Što bi mama ili baka rekle za tebe?

  3. Što bi djed ili tata rekli za tebe?

  4. Što bi tvoj prijatelj rekao za tebe?

  5. Što bi ti rekao za sebe?

Kod sastavljanja sličnih pitanja treba voditi računa imaju li svi učenici/ce u svom životu članove obitelji koji se spominju. Radionica je planirana u proljeće i pretpostavlja se da je učitelj/učiteljica do tada upoznala obiteljske prilike pojedinog učenika/cu. Jednom kada su ispisali latice učenici mogu svoj cvijet obojiti, a nakon toga stavljaju svoje cvjetove na grane. Oni učenici koji to žele, prilikom stavljanja cvijeta na granu, daju objašnjenje o tome što su napisali i zašto to misle.

Za kraj radionice zaključuje se: Dobili smo razredno stablo koje govori samo lijepo, a mi sami ćemo se potruditi da se služimo lijepim riječima u igri s prijateljima.





Pravo na čist okoliš – svijet kao cjelina


Predviđen broj sati: 3

Cilj sata: Spoznati značenje Dana planeta Zemlje, saznati o načinima očuvanja prirode, razvijati ljubav prema prirodi, razvijati ekološku svijest, upoznati učenike s pravom na čist okoliš, izgrađivati ekološku svijest učenika i razvijati težnju za aktivnim praktičnim udjelom u očuvanju i unapređivanju okoliša.

Korelacija: Priroda i društvo (kultura življenja, Dan planeta Zemlje); Glazbena kultura (pjevanje i slušanje skladbe Lijepa naša Hrvatska); Hrvatski jezik (sastavljanje rečenica); Tjelesna i zdravstvena kultura (hodanje, trčanje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: različite vrste otpada (plastične boce, novine, časopisi, staklene bočice...), fotografije čistog i onečišćenog okoliša, aplikacije spremnika za otpad i crne vreće za smeće, kaseta s pjesmom “Lijepa naša Hrvatska” ili poveznica na Youtube, kolaž papir, pano, ploča

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, rad u paru, verbalne, zorne, praktične, čelni


Mogući tijek aktivnosti:

Na početku sata možemo s učenicima poslušati pjesmu “Lijepa naša Hrvatska”, kojom se na televiziji promicala zaštita okoliša. Nakon odslušane pjesme razgovaramo s učenicima o poruci koju nam ta pjesma prenosi i najavljujemo da ćemo današnju nastavu posvetiti jednom pravu, a to je pravo na čist i zdrav okoliš.

Na školsku ploču postavimo nastavnu sliku koja prikazuje čist i zdrav okoliš (potok, šumu, livadu...) i drugu koja prikazuje isto mjesto onečišćeno odbačenim kućanskim aparatima i drugim smećem. Nakon što učenici/ce pozorno promotre i opišu nastavne slike, postavljamo pitanja: Kakvu prirodu prikazuje prva, a kakvu druga slika? Na kojem bi mjestu radije boravio? Zašto? Jesu li ljudi dobro postupili kada su donijeli stvari kojima se više ne koriste u šumu i odložili ih u obližnji potok? Što su ovim postupkom učinili? Kako su trebali ispravno postupiti? Učenici iznose svoja iskustva o smeću i otpadu:

Na ploču se postave aplikacije spremnika za papir, staklo i plastiku i ispod njih zalijepimo crne vreće za otpad. Učitelj/učiteljica kaže: Zamislimo da je naša učionica prostor na koji su nesavjesni ljudi odložili smeće! Iz velike vreće istresa različite vrste otpada: plastične i staklene bočice, novine, časopise… i zamoli učenike da razvrstaju kućno smeće u vreće ispod odgovarajućeg spremnika. Nakon što je smeće razvrstano, valja učenicima/cama objasniti razliku između smeća i otpada kako bi shvatili zašto ljudi razvrstavaju smeće. Potrebno je istaknuti da se otpad može ponovno uporabiti te se tako smanjuje onečišćenje okoliša i pridonosi čuvanju okoliša.

U ovom dijelu radionice učenici rade u paru. Zadatak svakog para je izraditi plakat na temu „Čist okoliš“ s porukom odraslima, što bi oni poručili odraslima, što bi po njima odrasli morali učiniti da bi naše okruženje bilo ljepše i čišće jer ima situacija kada odrasli zagađuju i prljaju okoliš, a djeca tu ne mogu ništa.

Po završetku radionice ide se u park pored škole u kojem se učenici igraju u slobodno vrijeme sa zadatkom da i oni aktivno sudjeluju u očuvanju okoliša tako da počiste dio parka u kojem se igraju. Učenici sakupljaju smeće.

Posvađali smo se, hajde da to riješimo – od sukoba do mira


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: Rješavanje sukoba, komunikacija kao temelj boljeg razumijevanja, upoznati učenike/ce s različitim vrstama rješavanja sukoba.

Korelacija: Priroda i društvo (Kućni red škole), Hrvatski jezik (govorenje)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: papir s pričom za grupe, crteži smajlića, papir za crtanje, flomasteri u boji, hamer

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, rad u paru, verbalne, zorne, praktične, čelni



Mogući tijek aktivnosti:

Na početku sata možemo s učenicima provesti oluju ideja na temu „igra“. Kako ima djece koja tijekom igre ne poštuju pravila sigurno će se pojaviti i riječi „nepravda“, „svađa“, „zločest“ i sl. Slijedi razgovor o njihovoj igri, kako se igraju, čega se igraju, tko se s kim igra, koji se problemi najčešće javljaju i kako tada reagiraju,

Slijedi podjela u grupe. Svakoj grupi daje se papir s pričom. Svaka priča započinje na jednak način, ali se razlikuje u svom završetku. Uz priče, grupe imaju na raspolaganju nacrtane tužne i vesele smajliće kojima će zorno prikazati rješenje problema koji se u priči pojavljuje.

Prva priča: Ivana, Antonella i Zdenka igraju se velikom šarenom loptom. Prilazi im Anita i pita : „Smijem li se igrati s vama?“ Djevojčice joj odgovaraju: „Ne možeš! Ti nisi naša prijateljica i ti uvijek želiš samo komandirati i biti glavna!“. Anita im tužno kaže: „Ali neću biti takva. Bit ću dobra, obećajem!“. Djevojčice ne žele popustiti i Anita uplakana, odlazi učiteljici. Učiteljici je ispričala sve točno kako je bilo, a izraz na učiteljičinom licu mijenjao se od čuđenja do ljutnje. Učiteljica odlazi do grupe djevojčica što se igraju loptom i kaže: „Budući da se ne možete dogovoriti i ne želite primiti Anitu u igru, sada ćete meni dati loptu i nitko se neće igrati.“

Druga priča: Prva priča: Ivana, Antonella i Zdenka igraju se velikom šarenom loptom. Prilazi im Anita i pita : „Smijem li se igrati s vama?“ Djevojčice joj odgovaraju: „Ne možeš! Ti nisi naša prijateljica i ti uvijek želiš samo komandirati i biti glavna!“. Anita im tužno kaže: „Ali neću biti takva. Bit ću dobra, obećajem!“. Djevojčice ne žele popustiti i Anita uplakana, odlazi učiteljici. Učiteljici je ispričala sve točno kako je bilo, a izraz na učiteljičinom licu mijenjao se od čuđenja do ljutnje. Učiteljica odlazi do grupe djevojčica što se igraju loptom i kaže: „Budući da ste bile bezobrazne prema Aniti i niste joj dozvolile igrati se s vama, sada ćete mi dati loptu i njome će se igrati samo Anita.

Treća priča: Prva priča: Ivana, Antonella i Zdenka igraju se velikom šarenom loptom. Prilazi im Anita i pita : „Smijem li se igrati s vama?“ Djevojčice joj odgovaraju: „Ne možeš! Ti nisi naša prijateljica i ti uvijek želiš samo komandirati i biti glavna!“. Anita im tužno kaže: „Ali neću biti takva. Bit ću dobra, obećajem!“. Djevojčice ne žele popustiti i Anita uplakana, odlazi učiteljici. Učiteljici je ispričala sve točno kako je bilo, a izraz na učiteljičinom licu mijenjao se od čuđenja do ljutnje. Učiteljica odlazi do grupe djevojčica što se igraju loptom i kaže: „Djevojčice je li ovo bilo lijepo s vaše strane? Pogledajte Anitu, uplakana je i tužna. Mislite li da bi se mogle dogovoriti i same to riješiti? Pravi prijatelji se ne svađaju.“ Djevojčicama je nakon toga bilo žao i primile su Anitu u igru. Nastavile su se igrati zajedno.

Grupe imaju zadatak pažljivo pročitati priču, prodiskutirati unutar grupe o načinu na koji je riješen problem, izabrati da li se radi o rješenju pobjednik-pobjednik, gubitnik-gubitnik ili pobjednik-gubitnik. Shodno rješenju, uzimaju smajliće, bojaju ih u crveno (gubitnik) ili zeleno (pobjednik) i lijepe na papir ispod priče.

Glasnogovornici grupa izlaze pred ploču i objašnjavaju o kojem se po njima, rješenju radi. Slijedi razgovor s cijelim razredom i dolazi se do zaključka da je najpoželjnije rješenje pobjednik-pobjednik jer su tada obje strane na dobitku.

Za kraj učenici crtaju crtež na temu „Ja i moj prijatelj“ kojim prikazuju kako se igraju i kakvi su prema prijateljima.

Osvrt po odrađenom satu:

U radu radionice sudjelovalo je 26 učenika. Utrošena su dva školska sata. Učenicima se zadatak jako svidio jer su dobili priliku biti „suci“. Radilo je šest grupa s time što su po dvije grupe imale istu priču. Ni jedna grupa nije pogriješila u procjeni. Zaključili su da je najbolje kada se svađa riješi tako da su svi zadovoljni, a još bolje bi bilo da Anita nije trebala otići do učiteljice po pomoć. Najbolje rješenje bilo bi da su djevojčice same riješile problem tako da su svi sretni.

Veliki svijete, moli te dijete – samosvijest i identitet


Predviđen broj sati: 2

Cilj sata: buditi interes za dječja i ljudska prava, poticati učenike na suradnju i zajedničko rješavanje zadataka

Korelacija: Likovna kultura (crtanje); Hrvatski jezik (interpretacija pjesme)

Odgojno-obrazovni zadaci:

Nastavna pomagala: pjesma Tina Kolumbića „Veliki svijete, moli te dijete“, papir za crtanje, flomasteri u boji.

Metode i oblici rada: metoda participacije, interakcije, igrovne metode, rad u skupini, individualni rad, verbalne, zorne, praktične, čelni



Mogući tijek aktivnosti:

Učitelj/učiteljica uvodi učenike/ce u rad završne radionice koja bi trebala zaokružiti cjelogodišnji projekt „Demokracija od malih nogu“ govoreći im da će im pročitati pjesmu u kojoj se djeca nekome obraćaju. Njihov je zadatak pozorno slušati da bi znali reći kome se u pjesmi djeca obraćaju. Učitelj/učiteljica izražajno čita djeci pjesmu.

Tin Kolumbić: „Veliki svijete, moli te dijete“

Veliki svijete

moli te maleno dijete

da pustiš golubice mira

da slobodno lete na sve strane

da pomogneš svima

koji se od zla brane

da ponovo poteku presahla vrela

da se svi prognani vrate

u svoje gradove i sela

da nikada više zbog rata

nijedna sestra ne izgubi brata

da svaki čovjek nađe

svoju dobru zvijezdu

da se ptice vrate

svome napuštenom gnijezdu

da se svi ljudi pomire i zbrate

da žive u ljubavi sve mame i tate

da generali postanu obični ljudi

da se svako dijete u miru

i radosno budi

da nasilju već jednom dođe kraj

da svaki čovjek u duši

nađe svoj izgubljeni raj

da se nitko ne mora stidjeti

boje svoje kože

da svatko na svojem jeziku

slobodno govoriti i pjevati može

u miru roditi

i na kraju veliki svijete

ne zaboravi da si i ti nekoć bio

veliko maleno dijete.

Pretpostavka je da će učenici/ce odmah reći da se djeca obraćaju svijetu, ali cilj je razgovorom dovesti ih do zaključka da taj svijet predstavljaju svi ljudi, svi odrasli i da se djeca njima obraćaju. Prelazi se na interpretaciju pjesme uz objašnjenje nepoznatih pojmova. Učenicima/cama se postavlja puno potpitanja da bi shvatili one stihove koji im zbog dobi mogu biti nerazumljivi. Kada se učitelj/učiteljica uvjerio da su učenici shvatili značenje svih stihova prelazi se na podjelu u grupe.

Svaka grupa ima papir na kojem je tekst pjesme. Zadatak je zajednički pronaći koja se prava spominju u pjesmi i to napisati na papir. Po završetku rada, glasnogovornici grupa iznose koja su prava prepoznali u pjesmi, odnosno na koja se prava poziva dijete „moleći svijet“.

Radionica završava crtanjem. Učenici mogu nacrtati pravo po svom izboru kojim će se izraditi plakat.

Zaključak





Cilj je projekta „Demokracija od malih nogu“ upoznati djecu s ljudskim pravima, razvijati kod njih stavove o važnosti uživanja ljudskih prava sa stajališta pojedinca i društvene zajednice. Pritom je važno poticati razvoj pojedinca koji će sebe vidjeti kao aktivnog sudionika procesa promjena, a ne kao pasivnu žrtvu promjena koje se oko njega zbivaju.

Provedbom projekta „Demokracija od malih nogu“ postiže se velik napredak u socijalizaciji učenika i u njihovom međusobnom prihvaćanju.

Iako odgoj i obrazovanje za ljudska prava ne daje brze rezultate, smatram da se u godinu dana postiže mnogo. Uspoređujući stanje u odjeljenju na početku školske godine i na kraju, uočavaju su veliki pomaci. Od malih individualaca koji svatko za sebe „živi i nameće svoje viđenje“, često plaču jer nisu u stanju nametnuti se kao „jači i bolji“, govore svi u isti glas i sl., na kraju školske godine imamo odjeljenje koje djeluje kao grupa, poštuje pravila i raduje se boravku i radu u školi.

Osiguravanjem uvjeta u kojima dijete istinski živi svoja prava odgajaju se građani budućnosti koji će, uživajući svoja prava, istodobno poštivati i promicati prava drugoga. I zato se može reći da je poštivanje dječjih prava temelj poštivanja i uživanja ljudskih prava i najbolji put koji vodi izgradnji svijeta demokracije i mira.

Okruženje u kojem prevladava briga za djecu, gdje se svakom djetetu pružaju mogućnosti da razvije svoje potencijale i gdje svako dijete uživa svoja prava i uči se odgovornosti u odnosu na prava drugih na dobrom je putu izgradnje društva u kojem je čovjek najviša vrijednost.



Popis literature


Burke Walsh, K. (2004). Kurikulum za prvi razred osnovne škole: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak

Field, E. (2004). Živjeti bez nasilja: Kako pomoći djeci da izađu na kraj sa zadirkivanjem i nasiljem. Zagreb: Naklada Kosinj.

Humane vrednote: Odgoj za humanost (2001). Zagreb: Hrvatski Crveni križ.

Ivanek, A. (2004). Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Profil International.

K., Temple, C., Steele, J., Meredith, (2001). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: Čitanje, pisanje i diskusija u svakom predmetu. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

K., Temple, C., Steele, J., Meredith, (2001). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: Planiranje nastavnog sata, praćenje i ocjenjivanje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

K., Temple, C., Steele, J., Meredith, (2001). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: Radionica za pisanje: Od samoizražavanja do izražavanja stajališta. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Maleš, D., Milanović, M., Stričević, I. (2003). Živjeti i učiti prava. Zagreb: FF press.

Maleš, D., Stričević, I. (2003). Mi poznajemo i živimo svoja prava. Zagreb: Školska knjiga

McQuoid Mason, D., Mchunu, M., Govender, K., O'Brien E.L., Curd Larkin, M. (2001). Demokracija za sve: Obrazovanje za političku kulturu. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

McQuoid Mason, D., Mchunu, M., Govender, K., O'Brien E.L., Curd Larkin, M. (2001). Demokracija za sve: Priručnik za nastavnike. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Meredith, Steele, J., K., Temple, C. (2001). Kritičko čitanje ili kako naučiti dubinski čitati: Pripremljeno za projekt čitanje i pisanje za kritičko mišljenje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Meredith, Steele, J., K., Temple, C. (2001). Suradničko učenje: Pripremljeno za projekt čitanje čitanje i pisanje za kritičko mišljenje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava: Prvi dio: Predškolski odgoj, osnovna škola-razredna i predmetna nastava, srednja škola (1999). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.

O'Brien E.L., Greene, E., McQuoid Mason, D. (2001). Ljudska prava za sve: Obrazovanje za kulturu ljudskih prava. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

O'Brien E.L., Greene, E., McQuoid Mason, D. (2001). Ljudska prava za sve: Priručnik za nastavnike. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Prvi koraci: Priručnik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava (2000). Zagreb: Amnesty International Hrvatske.

Puh, N. (2005). Sretan razred: Priručnik za razrednike prvoga razreda s radionicama. Zagreb: Sretna knjiga.

Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti?. Zagreb: Mosta

Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. (2004). Poučavati prava i slobode. Zagreb: FF press.

Steele, J., Meredith, K., Temple, C. (2001). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: Metode za promicanje kritičkog mišljenja. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Steele, J., Meredith, K., Temple, C. (2001). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Steele, J., Meredith, K., Temple, C., Walter, S. (2001). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: Okvirni sustav kritičkog mišljenja u cjelini nastavnog programa. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Temeljni međunarodni dokumenti iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.

Zimmer, J. (2001). Možemo to riješiti: Priručnik za nastavnike. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Nastavni plan i program za prvi razred osnovne škole

Udžbenici i radne bilježnice za prvi razred osnovne škole

1 Forum za slobodu odgoja (Forum ili FSO) je nevladina, neprofitabilna organizacija aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine. Forumov osnovni cilj je predstaviti, upoznati i ohrabriti implementaciju obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav.

2 "Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje" projekt je namijenjen edukatorima koji traže načine kojima bi potaknuli i poboljšali proces edukacije. Projekt pruža pomoć kojom se uvode u nastavu nove metode poučavanja čijom primjenom se potiče kritičko mišljenje. Te metode mogu se primijeniti u svim predmetima i na svim razinama obrazovanja - od vrtića do fakulteta.

3 Od 2006. godine, Forum za slobodu odgoja je proširio projekt Pravo u svakodnevici s dodatnim sadržajima što je dovelo do preoblikovanja u program Vladavina prava s tendencijom obuhvaćanja svih važnijih aspekata utjecaja prava na svakodnevni život.

4 Priručnik podrobno opisuje poučavanje koje je usmjereno na dijete. Ishodište priručnika leži u teoriji razvojno-primjerenog poučavanja i konstruktivističkim teorijama, koje učenje temelje na postupnom izgrađivanju djetetova znanja pomoću razumijevanja i širenja prijašnjeg iskustva, kao i spoznajama neuroznanosti o tome kako se razvija i uči ljudski mozak, te spoznajama brojnih pedagoških mislilaca (Dewey, Bruner, Montessori i dr.) i praktičara.





Tags: demokracija od, (2001). demokracija, snežana, učitelje, malih, priručnik, demokracija, kranjec, nogu”