NAZIV STUDIJA DIPLOMSKI STUDIJ ODJELA ZA ARHEOLOGIJU NAZIV KOLEGIJA

Naziv studija

Diplomski studij Odjela za arheologiju

Naziv kolegija

Neolitik i eneolitik istočnog Jadrana

Status kolegija

Izborni

Godina

I.

Semestar

1.

ECTS bodovi

4

Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Dario Vujević/ dr. sc. Kristina Horvat

e-mail

[email protected]; [email protected]

vrijeme konzultacija

srijedom 11:00-12:00

Suradnik / asistent

-

e-mail

-

vrijeme konzultacija

-

Mjesto izvođenja nastave

013

Oblici izvođenja nastave

Nastava se provodi putem predavanja i seminara. Predavanja ex catedra održavaju se u učionici uz PowerPoint prezentacije i pregled relevantne arheološke građe. Seminari su bazirani na izdvojenoj literaturi koju studenti analitički i kritički analiziraju i izlažu, što je važno za njihov budući znanstveno-istraživački rad. U sklopu predavanja, planiran je posjet muzejskim ustanovama.

Nastavno opterećenje P+S+V

30+15+0

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni

Početak nastave

Završetak nastave

Kolokviji

1. termin

2. termin

3. termin

4. termin

Ispitni rokovi

1. termin

2. termin

3. termin

4. termin

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

• prepoznavanje arheološke građe karakteristične za neolitik i eneolitik jadranskog područja;

• prepoznavanje varijabilnosti građe na prostornoj i vremenskoj razini;

• distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza;

• razlikovanje nalaza prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima.

Studenti će razumjeti:

• posebnosti razvojnih procesa u jadranskom neolitiku i njihovu ovisnosti o ambijentalnim posebnostima prostora;

• uzročno-posljedični odnos ambijentalnih posebnosti i različitih aspekata realnog života u neolitiku i eneolitiku istočnog Jadrana, posebice razvoja proizvodne privrede (stočarstva i zemljoradnje), načina života i stanovanja i različitih privredno-društvenih odnosa;

• posebnosti razvojnih procesa u jadranskom eneolitiku i njihovu ovisnosti o biološkoj i kulturnoj dominaciji autohtonog neolitičkog supstrata u formiranju sadržaja razdoblja.

Preduvjeti za upis

Upisan preddiplomski studij arheologije

Sadržaj kolegija

Kolegij daje specijalistički pregled neolitika istočnog Jadran i njegova zaleđa kroz tri tematske cjeline koje odgovaraju užim vremenskim odsjecima neolitika (stariji, srednji i mlađi) i pripadajućim kulturama (impresso, danilska i hvarska), njegov razvoj, povezanost jadranskog neolitika s općim povijesnim procesima, kulturološki položaj u širim prostornim okvirima, te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane geomorfološkim i klimatološkim svojstvima, prirodnim potencijalima i resursima, komunikacijskim pravcima i sl. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se privredni aspekti, način života i stanovanja neolitičkih zajednica, te njihova materijalna i duhovna kultura.

Drugi dio kolegija posvećen je specijalističkom pregledu eneolitika na istočnoj jadranskoj obali, povijesti njegovog istraživanja, razvoju i sadržaju, periodizacijama, i kronologiji, povezanosti s općim povijesnim procesima, kulturološkom položaju u širim prostornim okvirima, te regionalnim razvojnim posebnostima uvjetovanim odnosima autohtonih i vanjskih čimbenika koji sudjeluju u tvorbi pojedinih oblika materijalne kulture i drugih aspekata. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se naseobinski i privredni aspekti života eneolitičkih zajednica, te njihova materijalna kultura

Obvezna literatura

1. Š. Batović, Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966.

2. Š. Batović- Jadranska zona, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 473-634.

3. S. B McClure, et al., AMS 14C chronology and ceramic sequences of early farmers in the eastern Adriatic, Radiocarbon, Vol 56, Nr 3, 2014, 1019–1038.

4. B. Marijanović, Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005.

5. B. Čečuk – D. Radić, Vela spila; Vela Luka, 2005.

6. B. Marijanović, Crno vrilo, Zadar, 2009.

7. B. Marijanović, Ravlića pećina, Mostar 2012.

8. B. Marijanović, Pokrovnik-primjer ograđenog naselja, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 34, 2017.

9. S. Dimitrijević, Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija jugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979.

10. B. Čović, Eneolitska žljebljena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu, Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu Bencu, Posebna izdanja ANUBIH, XCV/27, Sarajevo, 1991.

11. B. Marijanović, Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003.

Dopunska literatura

1. Z. Brusić, Pokrovnik, naselje iz neolitika, Šibenik, 2008.

2. O. Rak, Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika, Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik 2008.

3. A. Benac, Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, 1958.

4. J. Korošec, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, Zagreb, 1958.

5. Č. Marković, Neolit Crne Gore, Beograd, 1985.

6. B. Čović, Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu, Starinar XL-XLI, Zbornik M. Garašanina, Beograd, 1991.

7. B. Marijanović, Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, Zadar, 1992.

8.B. Marijanović, Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 84, Split 1991.

9. A. Milošević - B. Govedarica, Otišić, Vlake - praistorijsko nalazište u Vrtači I, Godišnjak CBI XXIV/23, Sarajevo 1986.

10. B. Čović, Velika gradina u Varvari, GZM XXXII, Sarajevo 1978.

11. B. Marijanović, Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000.

Internetski izvori

https://hrcak.srce.hr

www.academia.edu

https://revije.ff.uni-lj.si/DocumentaPraehistorica

Način praćenja kvalitete

Studentska anketa, samoanaliza

Uvjeti za dobivanje potpisa

Student je dužan prisustvovati na 75% nastavnih sati (predavanja i seminari).

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Način formiranja konačne ocjene

Usmeni ispit (100 %)

Napomena

Nastavne teme-predavanja

Red. br.

Datum

Naslov

Literatura

1.

17.10.

UVOD U PROBLEMATIKU JADRANSKOG NEOLITIKA

- povijest istraživanja

- kulturološki položaj u širim prostornim

okvirima

-kronološki okviri

1. Š. BATOVIĆ- Jadranska zona, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 473-634.

2. S. B McClure, et al., AMS 14C chronology and ceramic sequences of early farmers in the eastern Adriatic, Radiocarbon, Vol 56, Nr 3, 2014, 1019–1038.

2.

24.10.

RANI NEOLITIK – PROBLEM NEOLITIZACIJE

-teorijski modeli neolitizacije

-razvojne osnove i uloga autohtonog

mezolitičkog supstrata

1. Š. BATOVIĆ- Jadranska zona, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 473-634.

2. Č. Marković, Neolit Crne Gore, Beograd, 1985.

3. B. Marijanović, Osvit neolitika, u: Crno vrilo, Zadar, 2009. 115-142.

3.

31.10.

REGIONALNE RAZVOJNE POSEBNOSTI

- geomorfološki i klimatološki faktori

- prirodni potencijali i resursi

- prostorna disperzija i komunikacijski pravci

1. Š. BATOVIĆ- Jadranska zona, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 473-634.

4.

7.11.

NASEOBINSKI ASPEKTI NEOLITIKA

- prostorno-naseobinske zone

- naselja i nastambe

1. Š. Batović, Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966.

2. B. Marijanović, Crno vrilo, Zadar, 2009.

3. B. Marijanović, Ravlića pećina, Mostar 2012.

4. B. Marijanović, Pokrovnik-primjer ograđenog naselja, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 34, 2017.

5.

14.11.

KULTUROLOŠKI ASPEKTI – RANI NEOLITIK

- tipološka i stilska obilježja ranog neolitika

- regionalni varijeteti

1. Š. BATOVIĆ-Stariji neolitik ili impresso kulturna skupina, u: Jadranska zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 473-523.

2. B. Marijanović, Crno vrilo, Zadar, 2009.

6.

21.11.

KULTUROLOŠKI ASPEKTI – SREDNJI NEOLITIK

- tipološka i stilska obilježja srednjeg neolitika

- regionalni varijeteti (vlaška i danilska skupina,

Gudnja – kulturološka posebnost srednjeg

neolitika)

1. Š. BATOVIĆ-Srednje neolitičko doba ili danilska kulturna skupina, u: Jadranska zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 524-574.

2. B. Marijanović, Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005. (izdvojena poglavlja).

3. B. Čečuk – D. Radić, Vela spila; Vela Luka, 2005.

7.

28.11.

KULTUROLOŠKI ASPEKTI – KASNI NEOLITIK

- tipološka i stilska obilježja kasnog neolitika

- regionalni varijeteti

1. A. Benac, Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, 1958.

2. Š. BATOVIĆ-Kasno neolitičko doba ili hvarska kulturna skupina, u: Jadranska zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 574-634.

3. B. Čečuk – D. Radić, Vela spila; Vela Luka, 2005. (izdvojena poglavlja)

8.

5.12.

KULTOVI I VJEROVANJA U NEOLITIKU ISTOČNOG JADRANA

-pogrebni rituali i ''kult mrtvih''

- plastične figuralne izrađevine

-ritoni i pintadere

-keramika sa lunarnim i solarnim motivima

1. Š. Batović- Jadranska zona, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja II, (Neolitik), 1979, 473-634.

2. O. Rak, Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik 2008.

9.

12.12.

UVOD U PROBLEMATIKU JADRANSKOG ENEOLITIKA

-povijest istraživanja

-problemi sadržaja i periodizacije

1. S. Dimitrijević, Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija jugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979.

2. B. Marijanović, Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, Zadar, 1992.

10.

19.12.

POTENCIJALI AUTOHTONOG SUPSTRATA

- dezintegracija kasnog neolitika

- opće povijesne okolnosti na kraju neolitika

1. S. Dimitrijević, Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija jugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979.

2. B. Marijanović, Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. (izdvojena poglavlja)

3. B. Marijanović, Ravlića pećina, Mostar 2012. (izdvojena poglavlja)

11.

9.1.

KOMPARATIVNA STRATIGRAFIJA – ključna

nalazišta

- Buković-Lastvine, Vela spila, Gudnja,

Grapčeva špilja

1. B. Marijanović, Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. (izdvojena poglavlja)

2. B. Marijanović, Ravlića pećina, Mostar 2012. (izdvojena poglavlja)

3. B. Marijanović, Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005. (izdvojena poglavlja).

4. B. Čečuk – D. Radić, Vela spila; Vela Luka, 2005. (izdvojena poglavlja)

12.

16.1.

KOMPARATIVNA STRATIGRAFIJA – ključna

nalazišta

-Hateljska pećina, Lazaruša, Guvnine, Varvara,

Ravlića pećina, Odmut,

1. B. Marijanović, Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. (izdvojena poglavlja)

13.

23.1.

PERIODIZACIJA JADRANSKOG ENEOLITIKA

- rani eneolitik

- razvijeni eneolitik

1. S. Dimitrijević, Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija jugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979.

2. B. Marijanović, Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, Zadar, 1992.

14.

30.1.

RANI ENEOLITIK I RAZVIJENI ENEOLITIK

- tipološke i stilske pojave

1. S. Dimitrijević, Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija jugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979.

2. B. Marijanović, Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, Zadar, 1992.

Seminari

Red. br.

Datum

Naslov

Literatura

1.

24.10.

Sirovinske osnove jadranskog ranog neolitika

2.

31.10.

Sirovinske osnove jadranskog srednjeg neolitika

3.

7.11.

Sirovinske osnove jadranskog kasnog neolitika

4.

14.11.

Tipološke i stilske odlike keramičke građe- rani neolitik

5.

21.11.

Tipološke i stilske odlike keramičke građe-srednji neolitik

6.

28.11.

Tipološke i stilske odlike keramičke građe- kasni neolitik

7.

5.12.

Sirovinske osnove jadranskog ranog eneolitika

8.

12.12.

Sirovinske osnove jadranskog razvijenog eneolitika

9.

19.12.

Tipološke i stilske odlike keramičke građe ranog eneolitika

10

9.1.

Tipološke i stilske odlike keramičke građe razvijenog eneolitika