ODABERI ZANIMANJE ŠTO GA VOLIŠ I NEĆEŠ ZA ŽIVOTA

ODABERI ZANIMANJE ŠTO GA VOLIŠ I NEĆEŠ ZA ŽIVOTA




Odaberi zanimanje što ga voliš i nećeš za života morati raditi ni jednoga dana

Odaberi zanimanje što ga voliš i nećeš za života morati raditi ni jednoga dana.

Konfucije

Ne idi kamo staza vodi, već kreni gdje nema staze i ostavi trag.

Ralph Waldo Emerson



Odabir zanimanja je proces koji uključuje niz odluka što ih donosi pojedinac tijekom svog školovanja i zaposlenja:
- odabir budućeg osnovnog zanimanja
- odabir prikladnog programa školovanja
- pronalaženje poslova koje će pojedinac obavljati


Profesionalno usmjeravanje je postupak kojime putem raznih metoda upoznajete sebe i svoje osobine te značajke poslova i zanimanja, dobivate informacije o školama i zanimanjima i odabirete za vas najbolji profesionalni put.

Često je moguće proći postupak profesionalne orijentacije pri nekoj instituciji (na primjer Hrvatskom Zavodu za zapošljavanje ili nekoj drugoj privatnoj ustanovi). Tada on uključuje testiranje raznih sposobnosti, interesa i ostalih osobina ličnosti i savjetodavni razgovor sa stručnjakom. On vas nastoji usmjeriti prema područjima u kojima ste dobri (jaki) i prema zanimanjima u kojima će najbolje doći do izražaja vaše sposobnosti i druge osobine te koja će najbolje zadovoljiti vaše interese.

Uz ovo vrlo specifično i izrazito stručno profesionalno umjeravanje, možemo govoriti o širem poimanju profesionalnog usmjeravanja: to se događa svaki put kad imate priliku promišljati o sebi, o svojoj budućnosti, o onome što želite i kamo želite ići i informirati se o školama i zanimanjima. Često to radite sasvim spontano s roditeljima, učiteljima i prijateljima.


Profesionalni razvoj odnosi se na razvijanje interesa za pojedina zanimanja, svijesti o vlastitim sposobnostima, vrijednostima i sklonostima, kao na razvijanje sposobnosti i vještina.

Karijera je slijed poslova i zanimanja koje čovjek obavlja do svog umirovljenja. Obično tijekom života mijenjamo više poslova, a nekada i zanimanja.

Karijera svakoga od nas određuje naš život - materijalni položaj, društveni ugled, mjesto stanovanja, prijatelje.

Zato je planiranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravo planiranje vlastita života.


Svaki čovjek ima svoj jedinstveni sklop osobina. Na primjer: Marin ima dobre sposobnosti rasuđivanja, voli raditi samostalno, zanima ga istraživanje i vrijedno mu je u životu ići naprijed, dok je Jan spretan u praktičnim poslovima, voli raditi s ljudima, zanima ga posao u kojem se može kretati.


Svako zanimanje traži svoj sklop osobina. Radni zadaci i okolnosti rada određuju koje su osobine važne u nekom zanimanju. Na primjer: za zanimanje istraživača ili znanstvenika traži se ustrajnost, sposobnost samostalnog rada, motivacija za postignuće, dobre intelektualne sposobnosti pa će Marinu vjerojatno odgovarati ovakva zanimanja. S druge strane, Jan će se bolje snaći i biti zadovoljniji ako odabere zanimanje u kojem se traži spretnost, rad s ljudima, tjelesna spremnost i kretanje pa će on biti zadovoljniji ako odabere zanimanje koje traži da osoba ima ove osobine, kao na primjer zanimanje vatrogasca ili profesora tjelesne kulture.


Za većinu ljudi zadovoljstvo u poslu ovisi o usklađenosti njihovih osobina s karakteristikama posla.

To znači da pri odabiru zanimanja morate poznavati:
a. tipične poslove i uvjete rada u različitim zanimanjima i
b. i sebe samoga!


Upoznavanjem sebe zapravo počinje proces izbora zanimanja.

Tri vrste osobina koje su važne za prilagodbu zanimanju jesu:

  1. vrijednosti,

  2. interesi i

  3. sposobnosti.







PUT DO KONAČNE ODLUKE O BUDUĆEM ZANIMANJU:


1. Razmisli o sebi


Preispitaj sebe, svoja ranija razmišljanja, prisjeti se slika iz svoje mašte u kojima si vidio sebe kao… Upitaj se što ti je važno, zamisli se u nizu dugih godina bavljenja određenim poslovima, pokušaj iskreno priznati što ti je do sada pričinjavalo veće teškoće i napore, u kojim se aktivnostima nisi osjećao dobro, kakvi su tvoji odnosi s okolinom, kakve su tvoje reakcije, ponašanja i koji su tvoji stavovi, jednom riječju, pokušajte se bolje upoznati.


2. Vrijednosti prema kojima živite


Svaka osoba tijekom života razvija svoj vlastiti sustav vrijednosti, odnosno skup stavova ili uvjerenja o tome što je ispravno, dobro ili poželjno, što ljude međusobno razlikuje. Tako je nekome važno posvetiti svoj život pomaganju bolesnim i nemoćnim ljudima, a nekom drugom možda postati bogat i slavan. Iako često ni sami nismo svjesni vlastitoga redoslijeda vrijednosti, njihova važnost očituje se u našim gledištima i ponašanjima, ali u velikoj mjeri određuje i naše životne ciljeve.


3. Interesi


Interesi označavaju ono što nas doista zanima, čime smo zadovoljni i čime se želimo baviti.


4. Sposobnosti


Nije dovoljno samo imati interes i želju za obavljanjem određenog zanimanja. Sposobnosti određuju ono što osoba može učiniti i predstavljaju jedan od osnovnih čimbenika za uspješno obavljanje nekog zanimanja. Sposobnosti se najčešće dijele u tri skupine: senzorne (sluh, vid), motoričke (spretnost, koordinacija, brzina izvođenja pokreta, tjelesna snaga) i intelektualne (snalažljivost, razumijevanje prostornih i mehaničkih odnosa, otkrivanje i shvaćanje zakonitosti i načela, rječitost, razumijevanje govornih simbola, razumijevanje računskih radnji, brzina i lakoća zapamćivanja).


Razmisli! Razmisli o onome u čemu si dobar/dobra u školi, u aktivnostima u odnosima s ljudima. Porazgovaraj s osobama koje te dobro poznaju – možda ćeš otkriti još neke vlastite jake strane.

Odaberite ona zanimanja koja vam se čine najprimjerenijima i najprivlačnijima s obzirom na vaše interese, vrijednosti i sposobnosti.


Rekli smo da je pri odabiru zanimanja i škole važno poznavati sebe i poznavati svijet rada. Poznavati svijet rada znači poznavati različita zanimanja, njihove glavne značajke i zahtjeve, uvjete i perspektive zaposlenja i drugo.


O značajkama pojedinih zanimanja, kao i njihovoj zapošljivosti moguće je dobiti informacije na internetskim stranicama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koje sadrže Vodič kroz zanimanja elektroničko izdanje, koje sadrži opise 260 zanimanja i interaktivni upitnik koji vam pomaže u odabiru vama najprimjerenijih zanimanja (www.hzz.hr).



OSNOVNO OBRAZOVANJE

GIMNAZIJE

- državna matura – srednja školska sprema – sveučilišni ili stručni studij – tržište rada

STRUKOVNE ŠKOLE - ČETVEROGODIŠNJI PROGRAMI

- državna matura – srednja stručna sprema – sveučilišni ili stručni

studij – tržište rada

- završni ispit – srednja stručna sprema – tržište rada

- PROGRAMI NIŽE STRUČNE SPREME

(dvogodišnji i jednogodišnji te prilagođeni programi)

- završni ispit – niža stručna sprema – tržište rada

SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ODRASLIH

- tržište rada



POSEBNOSTI


Gimnazijski programi pripremaju za nastavak obrazovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova. Školovanjem stječete široka opća znanja i niz vještina (jezična, matematička i informatička pismenost, komunikacija, aktivno sudjelovanje u društvu, samoučenje).




Strukovni programi četverogodišnjega trajanja

Po završetku školovanja možete se zaposliti i obavljati širok popis poslova veće ili manje složenosti ili se odlučiti za nastavak obrazovanja na višim razinama.


Strukovni programi trogodišnjeg trajanja pripremaju učenike za rad u industriji, obrtništvu i drugim gospodarskim djelatnostima. Po završetku školovanja možete se zaposliti, nastaviti obrazovanje na istoj razini, ali za drugo zanimanje ili na višim razinama srednjoškolskih programa uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje razlikovnih ispita), napredovati u svojem zanimanju na razinu majstora ili na višim obrazovnim razinama uz ispunjavanje određenih uvjeta visokoškolskih ustanova.


Strukovni programi dvogodišnjeg i jednogodišnjeg trajanja po organizaciji i načinu školovanja slični su industrijskim programima. Znanja i vještine stječete u školama i u tvrtkama. Po završetku školovanja možete se zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz polaganje razlikovnih ispita.


Strukovni programi za učenike s teškoćama u razvoju omogućavaju stjecanje zanimanja svima vama koji ste osnovnoškolsko obrazovanje završili prema primjerenim programima školovanja. Po završetku školovanja možete se zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz polaganje razlikovnih ispita.


ŠTO SE SVE VREDNUJE I BODUJE ZA UPIS U I. RAZRED?








PRIMJER IZRAČUNAVANJA BODOVA ZA UPIS U OPĆU GIMNAZIJU:



VII. RAZRED VIII. RAZRED


Opći uspjeh 4 5

Hrvatski jezik 5 5

Matematika 5 5

Strani jezik 5 4

Povijest 5 5

Kemija 4 4


28 28


UKUPNO BODOVA 56

dodatni bodovi





Umjetničke (likovne, glazbene i plesne) škole:

Umjetničke škole provode ispitivanje darovitosti kandidata za pojedine vrste umjetničkog izraza.

Umjetničke škole mogu i prije završetka nastave, u drugom polugodištu provoditi ispitivanje darovitosti zainteresiranih kandidata koji još nisu završili VIII. Razred osnovne škole s tim da javno objave rokove i mjesto ispitivanja.

Konačan rezultat za upis utvrđuje se u rokovima propisanim za upise učenika.

VREDNOVANJE REZULTATA NATJECANJA


Na bodove dobivene ocjenama iz predmeta posebno važnih za upis učenicima se pridodaju i bodovi stečeni sudjelovanjem na nekom od natjecanja.

Ako je učenik sudjelovao u nekoliko natjecanja, boduje mu se samo jedan (najpovoljniji) rezultat.

Ako je učenik sudjelovao u natjecanjima iz nekoliko područja važnih za program u koji se upisuje, boduje mu se samo jedan (najpovoljniji) rezultat.

Učenici koji su na državnom ili međunarodnom natjecanju u znanju i vještinama, kao pojedinci u bilo kojem od predmeta i elemenata posebno važnih za upis u pojedine vrste škola osvojili prvo, drugo ili treće mjesto upisuju se izravno u te škole.


Kako se vrednuju rezultati učenja u otežanim uvjetima prethodnog školovanja?


Upis učenika hrvatskih državljana koji se vraćaju iz iseljeništva ili sa školovanja u inozemstvu

Upis učenika temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Upis učenika sa zdravstvenim teškoćama

Upis učenika koji žive u teškim životnim uvjetima

Upis učenika s teškoćama u razvoju

Upis učenika na osnovi Nacionalnog programa za Rome


Koliki je broj bodova potreban za upis u srednju školu?


Sve četverogodišnje škole će odrediti broj bodova potrebnih za upis u pojedine vrste škola koji ne može biti niži od:

46 bodova za upis u gimnaziju

40 bodova za upis u ekonomske, upravne, komercijalne i administrativne škole

36 bodova za upis u ostale četverogodišnje programe obrazovanja

U trogodišnje programe obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme upisuje se bez bodovnog praga.





Što je potrebno znati za nastavak obrazovanja za obrtnička zanimanja?


Izbor učenika za upis temelji se:

Ugovor o naukovanju sklapa se s roditeljem ili skrbnikom naučnika koji donosi na uvid:

Koja su mjerila i postupci za upis u druge strukovne škole?

Izbor i upis učenika temelji se:

DOKUMENTI POTREBNI ZA UPIS

  1. PRIJAVNICA NA NATJEČAJ

  2. RODNI LIST

  3. DOMOVNICA

  4. SVJEDODŽBE VII. I VIII. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

  5. ODGOVARAJUĆE DOKUMENTE KOJIMA DOKAZUJE NEKO OD PRAVA KOJE OSTVARUJE



 






Tags: nećeš za, života, nećeš, zanimanje, odaberi, voliš