UVOD U BAZE PODATAKA BAZE PODATAKA PREDSTAVLJAJU VIŠU RAZINU

1.%20Pravilnik%20o%20sadrzini%20registra%20i%20dokumentaciji%20potrebnoj%20za%20registraciju%20i%20evidenciju%20podataka%20o%20stambenoj%20zajednici,%20kao%20i%20nacinu%20podnosenja%20podataka%20i%20dokumenata
10 INTEGRISANE MARKETING KOMUNIKACIJE MARKETING ZASNOVAN NA BAZAMA PODATAKA
3OBRADBA PODATAKA A EXELL TABLICA OTVORITE I PODROBNO SLOŽITE

4 OBRAZAC EVIDENCIJE OSNOVNIH PODATAKA O UDRUZI A KOJA
ACCESS –PRIMER ZA VEŽBU POTREBNO JE KREIRATI BAZU PODATAKA
AGENCIJA ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA BR 158712 PODGORICA 18102012

Nakon što ste naučili kako kreirati MySQL bazu podataka prije samog kreiranja tablica u bazi potrebno je poznavati vrste podataka koje će vaša MySQL baza sadržavati

Uvod u baze podataka


Baze podataka predstavljaju višu razinu rada s podacima u odnosu na klasične programske jezike. Riječ je o tehnologiji koja je nastala s namjerom da se uklone slabosti tradicionalne “automatske obrade podataka” iz 60-tih i 70-tih godina 20. stoljeća. Ta tehnologija osigurala je veću produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u razvoju aplikacija koje se svode na pohranjivanje i pretraživanje podataka u računalu.

Baza podataka je objekt koji sadrži tablice i druge objekte radi pospremanja i obrade podataka.

Tablice predstavljaju dvodimenzionalne matrice čiji redovi predstavljaju naziv i svojstva objekata pohranjenih u tablicu, a stupci svojstva objekata izražena odgovarajućim tipom podataka.

Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji računala. Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programima. Ubacivanje, promjena, brisanje i čitanje podataka obavlja se posredstvom zajedničkog softvera. Korisnici i aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizičkog prikaza podataka, već se referenciraju na logičku strukturu baze.

Dakle, to su samo neke od definicija pojma baze podataka, postoji još mnogo definicija, a vjerojatno bi bila najisravnija da je baza podataka skup tablica, koje sadrže podatke za određenu aplikaciju....


Vrste baza podataka?


  1. MULTIDIMENZIONALNA BP



  1. DEDUKTIVNA BP



  1. OBJEKTNO ORIJENTIRANE BP



  1. MULTIMEDIJSKE I HIPERMEDIJSKE


Što su nerelacijske BP?


Nerelacijski pristup obradi, pohrani i uporabi podataka, a ima i nekoliko nedostataka:


PRIMJER: osobe i događaji





Što su relacijske Baze Podataka?


Relacijska BP (relational database) je skup podataka u kojem su podaci vezani relacijama i strukturirani tako da se osigura:




PRIMJER: osobe i događaji





Osnovne karakteristike relacijskog modela?


  1. Jasno razgraničenje logičkih i fizičkih gledišta upravljanja podacima, posebno u postupcima projektiranja BP, postavljanja upita i ažuriranja podataka


  1. Strukturna jednostavnost koja je pogodna za različite tipove korisnika podataka i koja omogućava komunikaciju između korisnika na osnovu takvog, svima prihvatljivog i razumljivog modela (od operatera do profesionalnih programera)


  1. Primjena i korištenje upitnih jezika (SQL) kod kojih se upiti i ažuriranje odnose na cjelovite skupove podataka iz baze, nasuprot upitnim jezicima kod kojih su predmet i rezultat pojedinačni podaci


  1. Razvijena formalno-matematička teorija bez koje je nemoguć pravilan pristup sustavu baza podataka i projektiranju istih



TIPOVI I STRUKTURE BAZE PODATAKA


Centralizirana baza podataka – terminalski pristup

Podrazumijeva smještaj podataka na jednom mjestu ( središnjem računalu) i terminalski pristup od strane korisnika. Ovakav pristup znači da se svi zahtjevi i obrade podataka vrše na središnjem računalu, na kojem su smješteni i podaci. Korisnik preko terminala, jedino unosi svoje zahtjeve, te dobija prikaz rezultata željenih operacija. Ovakav način organizacije baze postavlja velike zahtjeve na središnje računalo, koje osim smještaja svih podataka, vrši i sve operacije obrade podataka, njihovog formatiranja i prikaza. Stoga središnje računalo mora imati vrlo veliku procesorsku snagu i visoke performanse.



Distribuirana baza podataka

Podrazumijeva strukturu baze podataka u kojoj su podaci rašireni na više računala, koja su mrežno povezana. Jednostavno rečeno, distribuirana baza podrazumijeva više lokalnih, međusobno povezanih baza. Pred samim korisnikom je ta “raspršenost” podataka skrivena, te on ima osjećaj da pristupa jednoj središnjoj bazi.U današnjim uvjetima postoji sve veće potreba za realizacijom distribuiranih baza podataka. Razlozi za to su brojni:

Mnogi korisnici za koje se rade baze podataka po svojoj prirodi su distribuirani na više lokacija. Uzmimo primjer mnogih multinacionalnih kompanija, koje imaju podružnice diljem svijeta. Svaka podružnica u mjestu u kojem se nalazi formira svoju lokalnu bazu podataka, a sve te baze zatim se povezuju u distribuiranu bazu podataka, koja objedinjava sve lokalne baze. Rukovodstvo kompanije ima mogućnost pristupa u sve baze i nadzora podataka koji se nalaze u bilo kojoj lokalnoj bazi.


Distribucijom baze podataka povećava se raspoloživost i pouzdanost sustava. U slučaju ispada bilo kojeg računala u mreži, podaci na tom mjestu postaju nedostupni korisnicima, ali su podaci na svim ostalim mjestima sačuvani i dostupni.


U distribuiranim sustavima se koristi tehnika repliciranja istih podataka na više lokacija u mreži. Zbog obrade manjih baza podataka, brzina obrade na pojedinim mjestima je veća u odnosu na brzinu koju bi imao sustav koji obrađuje veliku centraliziranu bazu.


Da bi se u potpunosti iskoristile prednosti koje pružaju distribuirani sustavi, osim zadataka koji su zajednički sa zadacima centraliziranih sustava , distribuirani sustavi moraju omogućiti:

-pristup udaljenim računalima u mreži te prijenos upita i podataka između računala
-postojanje sistemskog kataloga s podacima o distribuciji podataka u mreži
-održavanje konzistentnosti podataka koji se repliciraju
-izradu strategije za izvođenje pretraživanja i obrada koje dohvaćaju podatke iz više lokalnih baza.

-oporavak sustava u slučaju ispada pojedinog računala iz mreže.



Ciljevi koji se nastoje postići korištenjem baza podataka



MySQL Otvorena baza

Ukratko, bazu podataka tvori bilo koja organizirana zbirka podataka. Ti podaci mogu biti bilo što: od jednostavnog popisa za kupovinu, galerije slika do golemih količina podataka uobičajenih za velike računalne sustave.

Dakle, logičku strukturiranu kolekciju podataka pohranjenu na tvrdome disku kojoj računalni programi mogu lako pristupati i zatim koristiti mogli bismo zvati bazom podataka. Baze omogućuju da se velika količina podataka može lako pregledavati, pretraživati, sortirati, ali i nadopunjavati. Dobar je primjer Excel koji sam po sebi omogućuje logičko organiziranje podataka, pa bismo snimljenu Excelovu datoteku s podacima mogli također zvati bazom podataka.

Biser otvorenog kôda
Danas je iznimno popularna relacijska baza podataka, bolje rečeno, sustav za upravljanje bazom podataka, upravo MySQL, a ono što mnoge iznenađuje jest činjenica da je riječ o softveru otvorenog koda. Kako je riječ o relacijskoj bazi podataka, a budući da se već odavna pokušava jezike za komunikaciju s bazom podataka objediniti u jedan (jezici se dijele na tri vrste), uopće ne čudi da se u imenu našla i prepoznatljiva kratica SQL (Structured Query Language).

Riječ je o najpopularnijem jeziku za dodavanje, pristupanje i procesiranje podataka u bazama, a svoju popularnost može zahvaliti pouzdanosti te velikoj fleksibilnosti pri korištenju. Ti se epiteti mogu pridijeliti i samome MySQL-u koji je upravo zahvaljujući činjenici da je prilično pouzdan te nudi i solidne performanse toliko rasprostranjen, i to pogotovo na Internetu.



Vjerojatno biste se i sami iznenadili koliko se poznatih web-stranica u pozadini oslanja upravo na MySQL i to pogotovo danas u doba filozofije Web 2.0. To može zahvaliti činjenici da je besplatan, dobro prokušanoj stabilnosti i solidnim performansama, izvrsno dokumentiranim modulima i ekstenzijama te podršci za velik broj raznih programskih jezika, pogotovo PHP.



Relacijske baze podataka

Daleko najčešći oblik baze podataka je relacijski

Postoje tri osnovne vrste podataka koje možemo upisati u tablicu:

Samim odabirom vrste podataka zapravo definirate koja vrsta informacije će biti pohranjena u to polje tablice, odnosno temeljem onoga što želite pohraniti u bazu. Odabirom ispravne vrste podataka znatno možete utjecati na performanse same MySQL baze podataka.

Tekstualni tipovi podataka

CHAR( )

String fiksne dužine od 0 do 255 znakova.

VARCHAR(20 )

String promjenjive dužine od 0 do 255 znakova

TINYTEXT

String maksimalne dužine 255 znakova.

TEXT

String maksimalne dužine 65535 znakova.

BLOB

String maksimalne dužine 65535 znakova.

MEDIUMTEXT

String maksimalne dužine 16777215 znakova.

MEDIUMBLOB

String maksimalne dužine 16777215 znakova.

LONGTEXT

String maksimalne dužine 4294967295 znakova.

LONGBLOB

String maksimalne dužine 4294967295 znakova.

Maksimalnu dužinu znakova kod definicije tipa podatka upisujete u uglate zagrade (), npr. VARCHAR (50), što znači da to polje može primiti string maksimalne dužine do 50 znakova.

CHAR tip podataka zbog toga što je fiksne dužine je malo brži kod VARCHAR, jer je u cijelom stupcu zapravo ne mijenja svoju dužinu, već ostaje isti. No zbog fiksne dužine troši više memorije nego VARCHAR.

BLOB i TEXT su po svojoj duljini jednaki i zapravo predstavljaju verziju VARCHAR tipa podataka koji može spremiti više od 255 znakova, točnije 65535.

Numerički tipovi

TINYINT( )

-128 do 127 normal

0 do 255 UNSIGNED

SMALLINT( )

-32768 do 32767 normal

0 do 65535 UNSIGNED

MEDIUMINT( )

-8388608 do 8388607 normal

0 do 16777215 UNSIGNED

INT( )

-2147483648 do 2147483647 normal

0 do 4294967295 UNSIGNED

BIGINT( )

-9223372036854775808 do 9223372036854775807 normal

0 do 18446744073709551615 UNSIGNED

FLOAT

Manji broj s pomičnim zarezom.

DOUBLE( , )

Veći broj s pomičnim zarezom.

DECIMAL( , )

DOUBLE spremljen kao string i to točno određene dužine..

Cijeli brojevi (integer) imaju dodatnu opciju zvanu UNSIGNED koja određeni numerički tip umjesto u raspon od negativnog do pozitivnog prebacuje u pozitivni raspon počevši od nule.

Datum i vrijeme

DATE

YYYY-MM-DD.

DATETIME

YYYY-MM-DD HH:MM:SS.

TIMESTAMP

YYYYMMDDHHMMSS.

TIME

HH:MM:SS.



ANKETNI LIST – URABANISTIČKI PROJEKAT MEŠTROVIĆI ZA TAČNOST PODATAKA
ARHITEKTURA SISTEMA ZA RUKOVANJE BAZAMA PODATAKA SMER SOFTERSKO INŽENJERSTVO
BAZE PODATAKA 1 DRUGI KOLOKVIJUM JANUAR 2015


Tags: podataka baze, tipa podataka, podataka, razinu, predstavljaju