PAUCI pripadaju skupini paučnjaka,ta skupina uključuje uobičajene pauke, štipavce, lažipauke, krpelje i grinje. Ima ih najmanje 40 000 vrsta u oko 100 porodica.
Pauci se mogu razlučiti od drugih paučnjaka po svojem tipičnom izgledu i sposobnosti da proizvode paučinu.
IZGLED - tipičan pauk ima 8 očiju i tijelo podjeljeno na dva dijela- CEFALOTORAKS I ABDOMENU. Usta su okružena otrovnim kliještima i parom čeljusti koje sliče nogama . One imaju osjetilnu funkciju i kod mužjaka se koriste za prenošenje sjemena.
Svi su pauci grabežljivci i ubrizgavaju otrov u svoj plijen, neki se pritom služe paučinom. No, neki paučinom štite jaja, njome se kreću kroz zrak ili plove na povjetarcu.
STANIŠTA- žive na svim staništima od tropskih kišnih šuma, polja, špilja pa do naših domova.
NEKE OD VRSTA:
-pauci ljevkaši (porodica AGELENIDAE) ,pauci krstaši (porodica ARENEIDAE) , vodenpauci (porodica ARGYRONETIDAE), pauci dupljaši (porodica DIPLURIDAE) , pauci skakači(porodica SALTICIDAE),patuljasti pauci (porodica LINYPHIDAE), pauci vučjaci (porodica LYCOSIDAE) , dugonogi pauci (porodica PHOLCIDAE) , grabežljivi pauci (porodica PISAURIDAE) , pauci pljuvači (porodica SCYTODIAE) , šesterooki račji pauk (porodica SICARIDAE) , pauci lovci (porodica HETEROPODIDAE) , malminjati (porodica THERIDIDAE) , tarantule (porodica THERAPHOSIDAE) , račji pauci (porodica THOMISIDAE)
Pauci su prije 450 milijuna godina (u devonu) izašli iz mora na kopno te su tako postali prve kopnene životinje koje su koristile atmosferski kisik za disanje. Tijelo im se dijeli na prednji dio (prosoma) i stražnji dio (opistosoma). Imaju četiri para nogu te jedan par kliješta (helicera).
|
Prikaz
vanjske anatomije pauka |
Danas je poznato 37 766 vrsta pauka koji su smješteni u 109 porodica. Svi pauci, osim onih iz porodice Uloboridae, imaju otrovne žlijezde i jednim ubodom unose od 0.3 - 0.5 g otrova u žrtvu. No, otrov većine pauka nije medicinski važan zato jer su im kliješta toliko slaba da ne mogu probiti kožu čovjeka. Trovanje paukovim otrovom nazivamo araneizam, a prema pojedinim vrstama razlikujemo npr. latrodektizam (Latrodectus mactans), tarantizam (Lycosa tarentula), kirakantizam (Chirachantium punctorium) i dr.
U Europi su otrovni pauci mnogo rjeđi nego npr. u Južnoj Americi ili Australiji, a najotrovija vrsta je Latrodectus tredecimguttatus (crna udovica, malminjat crni).
CRNE UDOVICE
Koljeno
- Arthropoda (člankonošci)
Potkoljeno
- Chelicerata (klještari)
Razred
- Arachnida (paučnjaci)
Red
- Aranea (pauci)
Porodica
-Therididae
Rod
- Latrodectus
U svijetu je poznato 40 vrsta roda Latrodectus, koje su rasprostranjene po cijeloj Zemlji (kozmopoliti). Najbolje su proučene L. mactans i L. tredecimguttatus (smatra se da je to zapravo podvrsta vrsta L. mactans). Kod nas je nalazimo u Istri i Dalmaciji, no zabilježeno je i par slučajeva u Kninu. Grade svoja gnijezda tj. mreže uz rubove jaraka, ispod kamena, u šupljinama drveća, u grmlju, a najčešće u žitu.
Latrodectus tredecimguttatus
|
Vanjski
izgled vrste Latrodectus
tredecimguttatus |
Pauk je svoje latinsko ime dobio po jarko crvenim mrljama na abdomenu kojih ima oko 13 (lat. tredecim). No, zabilježene su i jedinke koje su imale i po 17 mrlja, ali i one koje nisu imale niti jednu mrlju. Svoje narodno ime (crna udovica) dobio je zato jer se vjeruje da ženka nakon oplodnje pojede mužjaka (neki znanstvenici smatraju da mužjak nakon oplodnje ugine od iscrpljenosti). Ženke ugibaju u kasnu jesen (u Španjolskoj i južnoj Italiji mogu prezimiti u rupama u zemlji). Općenito se otrovnom smatra samo ženka, međutim neki autori smatraju da je otrovan i mužjak, samo što njegove slabe helicere ne mogu probiti kožu čovjeka.
|
Usporedba
veličine kokona, ženke i mužjaka |
Životni ciklus
Ženka ima tijelo dugo 1.5 cm, a mužjak 5 mm. Nakon oplodnje, dakle tijekom srpnja i kolovoza, ženka leže jajašca i omotava ih paučinom u kokon koji onda postavlja u najzaštićeniji dio mreže. U kokonu se obično nalazi oko 150 - 200 jajašaca iz kojih se mladi pauci u našem podneblju izliježu negdje u travnju. Prvotno su tamnosmeđi s bijelim točkama i dok su još na okupu, hrane se kanibalistički tj. jedu se međusobno. Tijekom rasta i razvoja, ženke se presvlače osam, a mužjaci pet puta i pri tome postaju sve crnji, a pjege idu od žute, preko narančaste do žarko crvene. Spolnu zrelost dostižu tijekom lipnja, kada dolazi i do oplodnje.
Otrovni aparat
Otrovni aparat latrodektusa
sastoji se od šupljih helicera, otrovnih žlijezda i
njihovih otrovnih kanala. Pauci imaju par helicera koji se sastoje od
bazalnog članka, koji je pokretan, a raste iz cefalotoraksa i
terminalnog trnastog članka s veoma finim i oštrim
vrškom. Bazalni članak se može pomicati gore, dolje,
lijevo i desno, a terminalni samo medijano i lateralno. Dvije otrovne
žlijezde smještene su u cefalotoraksu, i svaka je pomoću
tankog izvodnog kanala povezana s helicerom koja ima na trnastom
nastavku mali otvor s unutrašnje strane vrška. Žlijezda
je sastavljena od tri vrste tkiva: vanjskog mišićnog,
vezivnog i unutarnjeg epitelno-žljezdanog. Izvodni kanali su,
isto kao i žlijezda, obavijeni mišićem.
Ugriz
je reguliran na taj način da helicere i otrovne žlijezde
mogu raditi neovisno.
PAUCI KRSTAŠI
Brojnost i rasprostranjenost: 4000 vrsta širom svijeta, na pašnjacima, livadama, šumarcima, šumama, vrtovima.
STANIŠTE- kopneno
Mnoge vrste ove porodice pletu okruglu mrežu gdje se od središta pružaju radijalne spirale izgrađene od ljepljive ili neljepljive paučine. Uglavnom love pljen u mrežu, zamotaju ga u paučinu, izrežu i odnesu u sklonište da ga pojedu. Neke vrste ispletu neprozirnu traku paučine sredinom mreže kako bi je vidjele ptice i kako ne bi mrežu uništile leteći kroz nju. Ima nekoliko vrsta koje ne izgrađuju mrežu; one love nakon mraka koristeći se jednom niti s malo ljepila na kraju, pomoću koje uhvate u zamku lepire.
IZGLED-pauci krstaši su često vrlo veliki,sjajno obojeni i s različitim šarama na zatku, kod tropskih vrsta zadak može biti neobičnog četvrtastog oblika.Mnogi imaju 3 pandžice koje su jako nazubljene.Od 8 očiju, 4 u sredini čine četverokut.Dugi su od 0,2 do 0,4 cm.
RAZMNOŽAVANJE-mužjaci prilaze ženkama na njihovoj mreži,a kako bi ih privukli trgaju niti paučine.Ženke polažu jajašca u svilene kokone koje mogu kamuflirati, u mreži i listincu ili ih zalijepe na vegetaciju ili trulo drvo.
Zanimljivost-mreža vrste iz ove porodice, na Novoj Gvineji može biti toliko jaka da se koristi za ribarenje.
Tags: pauci pripadaju, neovisno. pauci, skupini, štipavce, uobičajene, paučnjakata, pauke, pauci, skupina, pripadaju, uključuje