REPUBLIKA HRVATSKA AGENCIJA ZA OSIGURANJE RADNIČKIH POTRAŽIVANJA U SLUČAJU

METODY BADAŃ DYNAMICZNYCH HTTPKGLIZARDREPUBLIKAPLSOCJOHTM SPIS TREŚCI RAMOWY
(NOSILAC PROJEKTA) REPUBLIKA SRBIJA OPŠTINSKA UPRAVA SMEDEREVSKA
(V NADALJEVANJU NAJEMODAJALEC) IN REPUBLIKA SLOVENIJA MINISTRSTVO ZA

3 MIR4607 OBRAZAC 16 REPUBLIKA HRVATSKA VISOKI
3 Poslovni Broj Usii311194 p Republika Hrvatska
3 POSLOVNI BROJ USŽ16192 P REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA

AGENCIJA ZA OSIGURANJE RADNIČKIH

POTRAŽIVANJA U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA

Zagreb, Frankopanska 11.

Tel: 01-4820 143

E-mail: [email protected]

http:/www.aorps.hr

VODIČ

KROZ POSTUPAK OSIGURANJA

RADNIČKIH POTRAŽIVANJA

U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA

Stečaj je stanje koje nastupa kao posljedica nesposobnosti za plaćanje i/ili prezaduženosti. U posebnom sudskom postupku provodi se unovčenje dužnikove imovine i namirenje vjerovnika razvrstanih u isplatne redove, ali se može provesti i preustroj dužnika radi održavanja njegove djelatnosti.

U odnosu na radnike, stečaj poslodavca je pretpostavka za raskid ugovora o radu. Ako poslodavac prije otvaranje stečaja nije redovito isplaćivao plaće, položaj radnika postaje još teži. Zarađene a neisplaćene plaće, naknade i otpremnine radnici mogu potraživati jedino u stečajnom postupku, kao stečajni vjerovnici. No, stečajni postupak je složen i dugotrajan. Zbog nedovoljne stečajne mase, potraživanja se često ne mogu naplatiti u punom iznosu. Tako ni radnik ne može znati kada i u kojem iznosu će naplatiti svoja potraživanja. A ne može ni čekati, jer je neisplata plaća do otvaranja stečaja već ozbiljno ugrozila njegovu socijalnu sigurnost.

Stoga Republika Hrvatska, u okviru aktivnosti države na području socijalne zaštite, provodi posebnu zaštitu dijela vjerovničkih potraživanja radnika i osigurava isplatu tog dijela na teret državnog proračuna, a preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase. Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine broj 86/08.) utvrđena su prava koja uživaju zaštitu, uvjeti i način zaštite, te je osnovana Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca kao tijelo koje tu zaštitu provodi po pravilima bržeg i učinkovitijeg općeg upravnog postupka, uz dodatno skraćivanje rokova odlučivanja.

U svojoj suštini, model je jednostavan. Ako poslodavac prije otvaranja stečaja radniku nije redovito isplaćivao plaće, naknade, ili otpremninu, a radniku je pod određenim uvjetima prestao radni odnos, dio svojih stečajnih potraživanja može ostvariti putem Agencije na teret državnog proračuna i neovisno o ishodu stečajnog postupka. Zbog skraćenih rokova odlučivanja isplatu je moguće izvršiti već u roku od 38, odnosno 68 dana. Za taj dio isplaćenih potraživanja radnik prenosi na Agenciju prava iz stečajnog postupka, a preostali dio potraživanja ostvaruje u stečajnom postupku.

Za ostvarivanje prava putem Agencije potrebno je prikupiti i dostaviti određenu dokumentaciju. Ako dokumentacija nije potpuna, Agencija mora zatražiti dopunu. Za to je potrebno vrijeme, a za to vrijeme se nepotrebno produžava rok isplate, produžava se socijalna nesigurnost radnika i njegove obitelji.

Stoga je od posebne važnosti promovirati ovaj oblik zaštite radničkih prava, učiniti ga jasnim i poznatim. Toj namjeri treba poslužiti i ovaj Vodič kroz postupak osiguranja radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, kojim Agencija kroz odgovore na najčešće postavljena pitanja želi dodatno uputiti radnike na način kako i kada ostvariti svoja prava.

Tko je poslodavac u stečaju, tko je radnik, što je plaća – u praksi se ponekad pogrešno tumače ovi pojmovi. Npr, stečajem se smatra i prethodni stečajni postupak, radnikom se smatra samo radnik zaposlen na neodređeno vrijeme, plaćom se smatra samo osnovna plaća. U smislu Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca:

poslodavac u stečaju je poslodavac nad kojim je rješenjem nadležnog trgovačkog suda otvoren stečaj;
radnik je osoba zaposlena kod poslodavca temeljem ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i osoba koja je bila zaposlena kod poslodavca unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja;
plaća je naknada za rad, a obuhvaća osnovnu plaću i dodatke na plaću prema ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili drugom propisu.

Koja prava, i u kojoj visini osigurava i isplaćuje Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca? Agencija osigurava pravo na:

neisplaćenu plaću za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, ili prije prestanka radnog odnosa ako je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja – u visini najviše do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaki mjesec za koji radniku nije isplaćena plaća. Minimalna plaća iznosi 2.814 kuna (NN.60/12.);
neisplaćenu naknadu plaće za bolovanje na teret poslodavca u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, ili prije prestanka radnog odnosa ako je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja – u visini najviše do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaki mjesec za koji radniku nije isplaćena naknada plaće;
naknadu plaće za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos, odnosno u kojoj je otvoren stečaj – u visini najviše do polovice minimalne plaće u Republici Hrvatskoj;
otpremninu pod uvjetima utvrđenim zakonom - u visini polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine. Najviši iznos otpremnine određen je Zakonom o radu, i to u visini šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
pravomoćno dosuđenu naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti - najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Tko ima pravo na osiguranje potraživanja? Pravo na osiguranje potraživanja vezano je uz datum prestanka radnog odnosa. To pravo ima:

radnik koji je u trenutku otvaranja stečajnog postupka bio u radnom odnosu kod poslodavca, ili mu je radni odnos prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja;
iznimno, pravo na naplatu neisplaćene pravomoćno dosuđene naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima radnik bez obzira na činjenicu kada mu je prestao radni odnos.

Po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju jednako pravo imati će i radnik stranog poslodavca kojemu je sjedište na području država članica Europskoga gospodarskog prostora, ako mu je mjesto rada, ili uobičajeno mjesto rada bilo na području Republike Hrvatske, a nad stranim poslodavcem je pokrenut stečajni ili sličan postupak.

Da bi ostvario pravo na osiguranje potraživanja, radnik mora svoje potraživanje prijaviti:

u slučaju kada je stečajni postupak nad poslodavcem otvoren i provodi se, potraživanje mora prijaviti stečajnom upravitelju u roku i na način određen rješenjem o otvaranju stečajnog postupka. Prema Stečajnom zakonu, za radnike i bivše radnike stečajnog dužnika prijavu tražbina sastavlja stečajni upravitelj u bruto i neto iznosu i predočava im je na potpis. Smatra se da je takovu prijavu podnio radnik, osim ako najkasnije 8 dana prije općeg ispitnog ročišta ne podnese svoju samostalnu prijavu. Ukoliko potraživanje ne prijavi u tom roku, naknadno ga može prijaviti samo još tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta (uz plaćanje troškova posebnog ispitnog ročišta).
u slučaju kada stečajni postupak nije proveden (otvoren je i odmah zaključen), potraživanje mora prijaviti izravno Agenciji ili područnoj službi HZZ prema mjestu sjedišta poslodavca ili njegove registrirane poslovne jedinice.

Tko nema pravo na osiguranje potraživanja? Pravo na osiguranje potraživanja nemaju članovi uprave trgovačkog društva, član upravnog odbora i izvršni direktor, bez obzira na vrijeme u kojem su kod poslodavca obavljali te dužnosti. Razlog za njihovo isključenje je okolnost da svoje poslove obavljaju na temelju posebnih ugovora, na vlastitu odgovornost, koju snose i u okviru odgovornosti za poslovanje koje je utjecalo na problem insolventnosti i stečaja.

U kojem roku treba pokrenuti postupak?

Rok za pokretanje postupka je:

30 dana računajući od dana kada je radnikovo potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku – potraživanje je utvrđeno kada ga na ispitnom ročištu u stečajnom postupku prizna stečajni upravitelj, a ne ospori niti jedan stečajni vjerovnik. U tom slučaju, sud donosi rješenje o utvrđivanju tražbina, i objavljuje ga na oglasnoj ploči suda. Istekom trećeg dana od dana objave na oglasnoj ploči, rješenje se smatra dostavljenim svim osobama. Od toga dana teče rok od 30 dana u kojemu radnik mora pokrenuti postupak osiguranja svojih potraživanja;

ili

30 dana računajući od dana kada objavljena odluka suda da se otvoreni stečajni postupak neće provoditi - kada je stečaj otvoren ali je stečajna masa nedostatna, sud donosi rješenje o istovremenom otvaranju i zatvaranju stečajnog postupka. To rješenje se objavljuje u Narodnim novinama, i smatra se priopćenim svim osobama protekom osmog dana od dana objave. Od toga dana teče rok od 30 dana u kojemu radnik mora pokrenuti postupak osiguranja svojih potraživanja.

Rok za pokretanje postupka je prekluzivan, što znači da njegovim propuštanjem radnik gubi pravo na osiguranje svojih potraživanja.

Tko može pokrenuti postupak osiguranja potraživanja, na koji način, i koju dokumentaciju priložiti? Postupak osiguranja potraživanja može pokrenuti radnik, podnošenjem Zahtjeva o ostvarivanju prava u slučaju stečaja poslodavca izravno Agenciji ili područnoj službi HZZ u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove registrirane poslovne jedinice.

Zahtjev se podnosi na obrascu RPS-01, objavljenom uz Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca – u daljnjem tekstu: Pravilnik (NN. 128/08; 34/10; 104/12.), dostupnom i na internet stranicama Agencije (www.aorps.hr).

Obrazac sadrži i popis priloga koje treba priložiti. Kako je rok za odlučivanje o zahtjevu 15 dana od dana podnošenja zahtjeva i svih propisanih priloga, od izuzetne je važnosti na vrijeme pribaviti potrebnu dokumentaciju i dostaviti ju uz zahtjev. U protivnom, Agencija će pisanim putem zatražiti dopunu dokumentacije, što će produžiti rok za odlučivanje i isplatu.

Pri prikupljanju dokumentacije potrebna je suradnja radnika i stečajnog upravitelja.

Posljednjom izmjenom i dopunom naprijed navedenog Pravilnika, objavljenom u Narodnim novinama br. 104/12. propisano je koju dokumentaciju je dužan izdati, odnosno pribaviti stečajni upravitelj, a koju radnik: stečajni upravitelj je dužan izdati ili pribaviti dokumentaciju navedenu u Obrascu – poglavlje VI. Prilozi, pod točkama 1,7,8,9,10,11,13 i 15.

Tijek postupka – postupak osiguranja potraživanja provodi se u dva stupnja, i uživa sudsku zaštitu.

U prvom stupnju, rješenje o ostvarivanju prava u slučaju stečaja poslodavca donosi Agencija u roku od 15 dana od dana podnošenja cjelovitog zahtjeva (sa svim propisanim i potrebnim prilozima). Na rješenje Agencije radnik može izjaviti žalbu nadležnom ministarstvu, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Ukoliko je zadovoljan rješenjem, radnik može ubrzati postupak i isplatu na način da se odrekne prava na žalbu, ili odustane od izjavljene žalbe. U tom slučaju, prvostupanjsko rješenje postaje konačno i može se izvršiti.
U drugom stupnju, o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja odlučuje nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe. Rješenje ministarstva je konačno i može se izvršiti.

Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Uplata i isplata potraživanja – rješenje kojim je utvrđeno pravo na osiguranje potraživanja može se izvršiti kada postane konačno. U roku od 15 dana od dana konačnosti, Agencija vrši uplatu priznatog potraživanja. Ako se potraživanje odnosi na neisplaćenu plaću i naknadu plaće, Agencija će obračunati i uplatiti i doprinose za obvezna osiguranja. Uplata se vrši na poseban, namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih potraživanja radnika. S toga računa ne mogu se naplatiti ostali vjerovnici. Račun je dužan otvoriti stečajni upravitelj.

Isplatu potraživanja radnicima, i uplatu doprinosa za obvezna osiguranja, dužan je izvršiti stečajni upravitelj najkasnije u roku od 8 dana od izvršene uplate.

Isplatu priznatih potraživanja radnicima stranog poslodavca, kojemu je sjedište na području država članica Europskog gospodarskog prostora, izvršiti će Agencija izravno.

Prijenos potraživanja - potraživanja koja Agencija isplati radnicima, danom uplate prenose se na Agenciju. To znači da Agencija preuzima sva procesna prava radnika kao stečajnog vjerovnika za vrstu i visinu potraživanja koje je isplatila. Za taj dio potraživanja Agencija postaje stečajni vjerovnik umjesto radnika, i u stečajnom postupku ostvaruje pravo na povrat onoga što je isplatila.

Na kraju, treba uputiti na još jedan, dodatni oblik zaštite materijalnih prava radnika u slučaju stečaja poslodavca, iako isti nije u okvirima osiguranja potraživanja iz nadležnosti Agencije. Naime, posljednjom dopunom Stečajnog zakona, objavljenom u Narodnim novinama br. 25/12, troškovima stečajnog postupka smatraju se i potraživanja neisplaćenih plaća radnika, koja su veća od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje putem Agencije, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Troškovi stečajnog postupka se namiruju iz stečajne mase, i to u punom iznosu, a tek poslije njihova namirenja slijedi namirenje ostalih vjerovnika, i to najčešće u određenom postotku od punog iznosa ovisno o visini stečajne mase. Na taj način proširen je opseg ukupne zaštite materijalnih prava radnika u slučaju stečaja poslodavca, i može se ostvariti ukupno za šest neisplaćenih plaća ili naknada, u visini tri minimalne plaće iz sredstava državnog proračuna i neovisno o stečajnom postupku (s naslova osiguranja potraživanja), i tri minimalne plaće iz stečajne mase (s naslova troškova stečajnog postupka).

3 POSLOVNI BROJ USŽ3021193 P REPUBLIKA HRVATSKA
4 OBRAZAC 6 REPUBLIKA HRVATSKA VISOKI TRGOVAČKI
4 POSLOVNI BROJ USII104144 P REPUBLIKA HRVATSKA

Tags: agencija za, potraživanja agencija, osiguranje, agencija, radničkih, hrvatska, republika, potraživanja, slučaju