NAZIV STUDIJA PREDDIPLOMSKI STUDIJ ETNOLOGIJE I KULTURNE ANTROPOLOGIJE (5

  (NAZIV USTANOVITELJA ENOTE SLUŽBE ALI DRUGE
  (NAZIV USTANOVITELJA ORGANA ENOTE ALI SLUŽBE
LOGO ORGANIZACIJE NOSIOCA PROJEKTA ADMINISTRATIVNI PODACI O APLIKANTU NAZIV

LOGO ORGANIZACIJE VLASNIKA PROJEKTA NAZIV ORGANIZACIJE  NAZIV PROJEKTA
(NAZIV VATROGASNE ORGANIZACIJE) BROJ
(OVLAŠTENI PREDLAGATELJ – IMENAZIVADRESASJEDIŠTENEFORMALNA SKUPINE MLADIH) KONTAKT

Naziv studija: Preddiplomski studij etnologije i kulturne antropologije (5

Naziv studija: Preddiplomski studij etnologije i kulturne antropologije (5. semestar preddiplomskoga studija)

Naziv kolegija: Antropologija obitelji i srodstva

Nositeljica: prof. dr. sc. Milana Černelić

Predavanja i seminari: dr. sc. Tihana Rubić

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 2/2/0

Status: izborni

Način polaganja ispita: pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija

Uvjeti za upis: nema




Cilj i sadržaj kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom koji su razvijani kroz stoljeće etnologije i kulturne antropologije obitelji i srodstva. Kao subdisciplinarno područje etnologije i kulturne antropologije, obitelji i srodstvo čine neizostavan dio upoznavanja razvoja etnologije i kulturne antropologije te  razumijevanja „klasične“ i novije literature.

Kolegij započinje pregledom povijesti sociokulturnog proučavanja obitelji i srodstva, na europskoj i široj razini. Studente se upoznaje s terminologijom te se kritički obrađuju uže prominentne teme vezane uz obitelj i srodstvo ( endogamija/egzogamija, seksualnost, roditeljstvo, obiteljska ekonomija, obiteljska politika, obiteljsko sjećanje, obiteljske vrijednosti, rodne i radne uloge, međugeneracijska pomoć i dr.). Također, sagledavaju se načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) temama obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u istraživačkim pristupima i težištima.

Kolegij će sadržavati osvrte na značenja i konstrukcije rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te s njima povezanih dominantnih društvenih vrijednosti u prošlom i suvremenom kontekstu. Sve će užetematske jedinice biti prožete osvrtom na relevantnu antropološku/etnološku literaturu, ilustrirane studijama slučaja (mjestimično paralelno u hrvatskom i europskom kontekstu) te raspravljane sa studentima.


Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Na studiju etnologije i kulturne antropologije temeljna znanja o razvoju antropološke/etnološke discipline stječu se već kroz obavezne kolegije (Temeljni pojmovi hrvatske etnologije, Povijest hrvatske etnologije, Uvod u kulturnu antropologiju,...) na prvoj godini studija. Ovim se izbornim kolegijem studente ciljano upoznaje s etnologijom i kulturnom antropologijom obitelji i srodstva kao subdisciplinom koja čini bitan dio ukupnog razvoja etnologije i kulturne antropologije.


Korištene metode: Kolegij će se provoditi po interaktivnomu modelu učenja. Seminarska nastava će, pored predavanja, činiti osnovni dio poučavanja. Sastavni dio kolegija činit će i rasprava o tematskim jedinicama i pročitanim tekstovima s popisa literature te o društvenim i kulturnim poimanjima obitelji i srodstva.


Praktična (terenska) nastava i studentske prezentacije: Studenti imaju zadatak istražiti i uočiti, a potom u okviru prezentacije (grupno i individualno) komentirati, analizirati i interpretirati neke od aspekata obiteljskog života (na primjer kakav aktualan društveni fenomen i problematiku vezanu uz obitelj i srodstvo; neki događaj u okviru vlastite ili neke druge obitelji; odgojne, radne i rodne uloge; strukturu i simboliku obiteljskih okupljanja i rituala (rođenje, vjenčanje,...); sisteme pružanja socijalne sigurnosti i pomoći (financijska i emocionalna podrška i sl.) i dr.). Studenti istraživanje provode koristeći istraživačke tehnike intervjua i promatranja sa sudjelovanjem, a prezentaciju izrađuju grupno i individualno, pod mentorstvom nastavnice. Očekuje se da studenti koriste relevantnu terminologiju, literaturu i znanja koje su usvojili na predavanjima. Seminar će se provoditi redovito iz tjedna u tjedan. Sastojat će se od zajedničkoga čitanja određenih jedinica s popisa ispitne literature; gledanja filmova; rasprave o temama obrađenim na predavanjima, rasprave o značaju istraživanja obiteljskih odnosa kao dijela društvenih i kulturnih odnosa; izlaganja uputa za studentska izlaganja, rasprave o održanim izlaganjima te terenske nastave (bit će definirano tijekom trajanja nastave).


Način polaganja ispita: pismeni ispit


Programski i generički ishodi učenja:

(koje bi šira znanja i vještine student/ica, nakon odslušanog i položenoga kolegija, trebalo/la imati)


1. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije

2. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja

3. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja

4. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje

5. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama

6. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja

7. prikupljati literaturu i koristiti je u stručnom radu

8. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti

9. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini



Specifični ishodi kolegija:

(koje bi specifična znanja i vještine student/ica, nakon odslušanog i položenoga kolegija, trebalo/la imati)


1. identificirati i objasniti temeljne koncepte i pojmove u antropologiji obitelji i srodstva

2. objasniti, raspraviti i usporediti temeljne teorije i škole u povijesti antropologije obitelji i srodstva

3. navesti, opisati i kritički promotriti pristupe i modele istraživanja obitelji i srodstva u hrvatskoj etnologiji

4. usporediti hrvatsku istraživačku tradiciju u području obitelji i srodstva s pojedinim europskim i angloameričkim istraživačkim tradicijama

5. nabrojati kategorije srodstva

6. pobrojati i objasniti različite klasifikacijske sustave srodstva

7. definirati i objasniti razlike u poimanju institucije „braka“ i kategorije „para“

8. prepoznati i razlikovati značenja i utjecaje rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija na obiteljski život i život pojedinca

9. isplanirati i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje obiteljskih fenomena i odnosa uz primjenu osnovnog pojmovlja i teorijskih koncepata antropologije obitelji i srodstva

10. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate vlastitog istraživanja obiteljskih fenomena i odnosa



SYLLABUS


Zimski semestar, akademska godina 2015./2016.



TJEDAN


PREDAVANJE

1.

Predstavljanje sadržaja kolegija

2.

Znanstveni interes za obitelj, etnologija i kulturna antropologija obitelji i srodstva

3.

Antropologija obitelji i srodstva kao subdisciplina u angloameričkoj i zapadnoeuropskim antropološkim tradicijama

4.

Suvremeni pristupi istraživanju obitelji i srodstva

5.

Terminologija i klasifikacijski sustavi srodstva

6.

Hrvatska etnologija i kulturna antropologija: istraživanja obitelji i srodstva

7.

Suvremena kritika

8.

Ostvarenje para i izbor partnera: Kada počinje par?

9.

Ekonomija darivanja

10.

Obiteljsko sjećanje i identifikacija

11.

Obitelj i neformalna ekonomija

12.

Starenje i međugeneracijski odnosi

13.

Gostujuće predavanje (pomično u terminu, tema izlaganja bit će definirana tijekom trajanja nastave)

14.

Završna rasprava o obrađenim temama





Literatura

(dio literature je obavezan, a dio će biti obrađivan u okviru studentskih prezentacija i seminarske nastave; upute o literaturi će studenti dobiti na nastavi):



BELAJ, Melanija. 2006. „Obiteljska fotografija – analiza i interpretacija u okviru teorije predstavljanja Erwinga Goffmana“, Etnološka tribina, 29: 53–69.

CARSTEN, Janet, ur. 2000. Culture of Relatedness. New Approaches to the Study of Kinship. Cambridge – New York: Cambridge University Press.

ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1996. „Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj“, Narodna umjetnost, 33(2):179–196.

ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. „Seoska društvenost“. U Hrvatska etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Vitomir Belaj et. al. Zagreb: Matica hrvatska, 251–295.

DOUGLAS, Mary. 2004 [1928]. Čisto i opasno. Antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua. Zagreb: Algoritam.

ERITJE, Fransoaz. 2003. Dve sestre i njihova mati. Antropologija incesta. Beograd: Biblioteka XX vek.

GIDDENS, Anthony. 2005 [1999]. „Obitelj“. U: Odbjegli svijet. Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk – Klub studenata sociologije „Diskrepancija“, 65–76.

GOTAL, Mihovil. 2010. „Crveno vs. crno – utjecaj politike na život stanovnika lovinačkog kraja kroz prizmu kolektivnog sjećanja“. Senjski zbornik, 37: 189–226.

HAVILAND, William. 2004. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja o braku, obitelji i srodstvu)

KAUFFMAN, Jean-Claude. 2004. Život u dvoje: Analiza uspostavljanja para kroz odnos prema rublju. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)

LEUTLOFF-GRANDITS, Carolin; Danijela BIRT, Tihana RUBIĆ. 2010. „Two Croatian Localities“. U: Family, Kinship and State in Contemporary Europe, Vol 2. The View from Bellow: Nineteen Localities, ur. Patrick Heady i Peter Schweitzer. Frankfurt – New York: Campus Verlag, 129–168.

LONČAR, Sanja. „Izbor bračnog druga“. U: Živjeti na Krivom Putu, Sv. III, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta i Tihana Rubić, Zagreb – Senj: Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju – FF-press – Gradski muzej Senj, 29–74.

MALINOWSKI, Bronislaw. 1979 [1922]. Argonauti Zapadnog Pacifika. Beograd: BIGZ – Biblioteka XX vek.

MEAD, Maragaret. 2004 [1928]. Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk.

MILIĆ, Anđelka. 2007. Sociologija porodice. Kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa. (odabrana poglavlja)

MID, Margaret. 1978 [1928]. Sazrevanje na Samoi: psihološka studija mladeži u primitivnom društvu, namenjena ljudima zapadne civilizacije: Beograd: Prosveta. (Poglavlja: Predgovor i uvodno poglavlje i Metodologija ovog istraživanja).

MURAJ, Aleksandra. 1999. „Samostalnost i/ili podređenost? Ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu“. Etnološka tribina, 29:219–229.

MURAJ, Aleksandra. 2002. „Ekonomska djelatnost srijemskih Hrvata (stanje iz 1996.)“. U Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb: Durieaux.

PARKIN, Robert, Linda STONE, ur. 2004. Kinship and Family. An Anthropological Reader. Maiden, MA: Blackwell Pub.

PLEŠE, Iva. 1998. „Neki aspekti hrvatske terminologije srodstva“. Etnološka tribina, 21:59–78.

RAJKOVIĆ. Marijeta. 2003. „Život žene u selima Senjskog bila“. Senjski zbornik, 30:539–586.

RUBIĆ, Tihana. 2015. „Creating a Familiar Space: Childcare, Kinship, and Community in Post-Socialist New Zagreb”. U: Narrating the City: Histories, Space and the Everyday, ur. Wladimir Fischer-Nebmaier, Matthew P. Berg i Anastasia Christou. New York – London: Berghahn Books, 294–328.

RUBIĆ, Tihana, Danijela BIRT. 2009. „Obiteljski život, odnosi i vrijednosti“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 31–56.

RUBIĆ, Tihana, Petra PETRAK. 2010. „„Normalno da će on pomoć." Obiteljski život i međugeneracijska uzajamna pomoć u lovinačkom kraju“. Senjski zbornik, 37:227–260.

SALITOT, Michelle, Martine SEGALEN, Francoise ZONABEND. 2002. „Antropologija srodstva i suvremena društva“. U: Drugi i sličan: Pogledi na etnologiju suvremenih društava, ur. Martine Segalen, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 105–118.

SEGALEN, Martine. 1997. „Srodstveni odnosi u zapadnim (zapadnoeuropskim) društvima. Povijesne i suvremene perspektive“, Etnološka tribina, 20:29–49.

SIMIĆ, Mima. 2003. „Teen i kreacija ženskog identiteta“. Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju K., 2:22–47.

STEIN ERLICH, Vera. 1964. Porodica u transformaciji: Studija u tri stotine jugoslavenskih sela. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)

STEIN ERLICH, Vera. 1968. U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)

ŠKOKIĆ, Tea. 2011. Ljubavni kod: Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija. (odabrana poglavlja)

TANOCKI, Franjo. 1986. Rječnik rodbinskog nazivlja . Osijek: Izdavački centar radničkog sveučilišta 'Božidar Maslarić'.

TOPOLČIĆ, Davor. 2001. „Muškarci to ne rade. Rodno segregirana podjela rada u obitelji“. Društvena istraživanja, 4/5:767–789.

VAUGHAN, Genevieve. 1997. For-Giving: A Feminist Criticism of Exchange. http://gift-economy.com/for-giving/

VINCE PALLUA, Jelka. 2014. Zagonetka Virdžine. Etnološka i kulturnoantropološka studija. Zagreb: Institut društvenih znansoti „Ivo Pilar“.



5



IME I PREZIME NAZIV PODNOSITELJA ZAHTJEVA
( NAZIV POSLODAVCA ) ( SJEDIŠTE –
(IME I PREZIMENAZIV PODNOSITELJA ZAHTJEVA) (ADRESASJEDIŠTE)


Tags: antropologije (5., koncepata antropologije, studij, preddiplomski, antropologije, kulturne, studija, naziv, etnologije